Korminjane je selo u Republici Srbiji na Kosovu i Metohiji u opštini Kosovska Kamenica u Kosovsko-pomoravskom okrugu. Nalazi se istoku Kosova u Kosovskom Pomoravlju duž toka reke Binačke Morave, u podnožju brda Butka, Šanak i Čuka. Od administrativnog prelaza sa Srbijom — Končulj je udaljeno 3-4 kolometara. U blizini sela se nalazi grad Gnjilane .

Korminjane čine dva velika međusobno spojena sela Donje Korminjane i Gornje Korminjane koja zajedno broje više od 1500 stanovnika.

Istorija

uredi

Iznad sela, u brdima, pronađeni su ostaci starog naselja. Tu se nalazi i manastir, jedini u ovom delu Kosovskog pomoravlja, Izmornik. U blizini sela se nalazila stara srpska crkva. mesto je poznato po užarskom zanatu, zbog kojeg se u 19. veku mnogo gajila konoplja, kao sirovina. Gotova užad su se nadaleko izvozila.

Godine 1900. se kaže da je selo razdvojeno na dve mahale: Gornju i Donju, međusobno udaljene 15 minuta hoda. U Donjoj mahali su pravoslavna Uspenska crkva i srpska škola u porti. I danas u selu postoji ta crkva Uspenija Presvete Bogorodice (Velike Gospojine), sagrađena krajem 18. ili početkom 19. veka, koja je proširena sredinom 19. veka i oslikana 1870. godine. Inače su crkvu gradili preci familije Vlajkovići, koji su prvi naselili D. Korminjane i da danas žive u selu.[1]. Selo kao zavetinu slavi prvu sredu, četvrti dan posle Uskrsa.

Škola je otvorena pre 40 godina a njen prvi učitelj bio je pop Janko Levaković rodom iz Petrovca. Za njim su decu učila još dva učitelja - Stefan Paunović (iz mesta) i Stojan Janković iz Petrovca. Zatim je škola zatvorena, i tako je bilo do 1870. godine. Tada se javlja učitelj meštanin Dimitrije Stojković (1870-1876). Škola opet ne radi izvesno vreme pa dolazi treće otvaranje 1892. godine. Tu je proveo sedam godina učeći decu Petar Jovanović iz Domoroca. Kada je isti 1899. rukopoložen za sveštenika stupa novi kadar, Manojlo Čemerikić rodom iz Prizrena.

Školska zgrada je građena 1885. godine, to je zdanje od dva sprata, ali oniža. Prethodna škola na tom mestu je bila samo jedna mala i tamna prostorija. Na gornjem spratu nove zgrade je jedna veća četvororazredna učionica, visine 2,20 metara. Pored učionice su dve sobe učiteljskog stana.[2]

U mestu je 1900. godine proslavljena školska slava Sv. Sava. Činodejstvovao je sveštenik Janićije Popović. Svetosavsku besedu izgovorio je učitelj Manojlo Čemerić. Najviše su u to vreme pomagali mesnu školu meštani Filip Đokić, Denča Stojanović, Jovan Nikolić, Mladen Ristić, Antanas Stanković i Dimitrije Stojanović.[2]

Reference

uredi
  1. ^ Spomenici kulture u Srbiji, Pristupljeno 9. 4. 2013.
  2. ^ a b "Carigradski glasnik", Carigrad 1900. godine

Izvori

uredi