Krestci

Krestci
Кре́стцы
Krestci; Кре́стцы
Administrativni podaci
Država	Rusija
Federalni okrug	Severozapadni
Oblast	Novgorodska oblast
Rejon	Krestečki rejon
Osnovan	prvi pomen 1393.
Varošica od	1938.
Stanovništvo
Stanovništvo	‍
— 2014.	8.196
Geografske karakteristike
Koordinate	58° 15′ 17″ S; 32° 30′ 41″ I / 58.254722° S; 32.511389° I
Vremenska zona	UTC+3
	Krestci Krestci na karti Rusije
	Krestci Krestci na karti Novgorodske oblasti
Ostali podaci
Poštanski broj	175461
Pozivni broj	+7 81659
Registarska oznaka	53
OKATO kod	49 214 551
OKTMO kod	49 614 151 051

Krestci (rus. Кре́стцы) naseljeno je mesto sa administrativnim statusom varošice (rus. посёлок городского типа) na severozapadu evropskog dela Ruske Federacije. Nalazi se u centralnom delu Novgorodske oblasti i administrativno pripada Krestečkom rejonu čiji je ujedno i administrativni centar.

Prema procenama nacionalne statističke službe za 2014. u varoši je živelo 8.196 stanovnika.

Geografija

Varošica Krestci nalazi se u centralnim delovima Novgorodske oblasti, na području Priiljmenjske nizije na oko 85 kilometara jugoistočno od administrativnog centra Velikog Novgoroda. Kroz naselje protiče reka Holova, leva pritoka reke Mste i deo basena jezera Iljmenj.

Kroz varoš prolazi nacionalni autoput M10 na relaciji Moskva—Sankt Peterburg.

Istorija

U pisanim izvorima naselje Krestci prvi put se pominje u novgorodskom letopisu iz 1393. godine: „В лето 1393 года поставлена церковь Святой Богородицы на Хрестьцах“ (U leto 1393. godine podignuta je crkva Svete Bogorodice u mestu Hrestci). Ime naselja verovatno potiče od činjenice da se razvilo na mestu gde se ukrštaju dva važna puta, od Moskve ka Novgorodu i od Pskova ka Vologdi. U kasnijim vremenima bilo je poznato i kao Hrestcovski (rus. Хрестцовский) i Krestecki Jam (rus. Крестецкий Ям).

Odlukom imperatorke Ekaterine II od 4. septembra 1776. godine dotadašnje selo Kresteckij je preobraženo u grad Krestci, ujedno postavši i okružnim centrom. Dve godine kasnije izgrađen je i prvi generalni urbanistički plan grada, sagrađena je Jekaterinska saborna crkva i carasko odmaralište.

Krajem XVIII veka u gradu je živelo oko dve hiljade stanovnika, delovala je ciglana i mlin te ukupno 12 trgovačkih radnji. U isto vreme gotovo sve stambene građevine su bile od drveta, a jedino 8 od njih je bilo izgrađeno od čvrstih materijala. Privredni i demografski napredak grada tokom XIX veka tekao je umerenim tempom. U tom periodu u gradu je radila pilana, destilerija vodke, kožara i tkanica. Posebna vrsta veza koja se razvila u tkačkim radnjama u to vreme proslavila je Krestce širom zemlje (uzorak te čipke „krestečki vez“ danas se nalazi na zastavi rejona i uvršten je u spisak ruskog kulturnog nasleđa). Godine 1881. otvorena je gradska biblioteka.

Godine 1926. nakon 250 godina naselje je izgubilo status grada i preobrazovano je u selo. Sa statusom ruralne zajednice ostaje sve do 1938. kada je preobrazovano u radničku varošicu. U januaru 2006. uspostavljena je drugostepena Krestečka urbana opština kao deo Krestečkog rejona, i pored varošice Krestci obuhvatala je i 9 obližnjih sela.

Stanovništvo

Prema podacima sa popisa stanovništva 2010. u gradu je živelo 9.095 stanovnika, dok je prema procenama nacionalne statističke službe za 2014. varošica imala 8.196 stanovnika.^[1]

Kretanje broja stanovnika
1939.	1959.	1970.	1979.	1989.	2002.	2010.	2014.
5.246	8.502	9.749	10.190	10.464^[2]	9.963^[3]	9.095^[4]	8.196

Vidi još

Reference

^ Численность населения Российской Федерации по муниципальным образованиям на 1 января 2014 года Архивирано на сајту Wayback Machine (10. август 2014)
^ „Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 g. Čislennostь naličnogo naseleniя soюznыh i avtonomnыh respublik, avtonomnыh oblasteй i okrugov, kraёv, oblasteй, raйonov, gorodskih poseleniй i sёl-raйcentrov.”. Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 goda (na jeziku: ruski). Demoscope Weekly. 1989. Pristupljeno 4. 9. 2012.
^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012.
^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (Federalni zavod za statistiku) (2011). „Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda. Tom 1 (Nacionalni popis stanovništva 2010, 1. svezak)”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda (Nacionalni popis stanovništva 2010) (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012.

Spoljašnje veze

[1] Численность населения Российской Федерации по муниципальным образованиям на 1 января 2014 года Архивирано на сајту Wayback Machine (10. август 2014)

[1989Census-2] „Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 g. Čislennostь naličnogo naseleniя soюznыh i avtonomnыh respublik, avtonomnыh oblasteй i okrugov, kraёv, oblasteй, raйonov, gorodskih poseleniй i sёl-raйcentrov.”. Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 goda (na jeziku: ruski). Demoscope Weekly. 1989. Pristupljeno 4. 9. 2012.

[2002Census-3] Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012.

[2010Census-4] Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (Federalni zavod za statistiku) (2011). „Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda. Tom 1 (Nacionalni popis stanovništva 2010, 1. svezak)”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda (Nacionalni popis stanovništva 2010) (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012.

[1]

[2]

[3]

[4]