Protiv kriminala u Srbiji bore se srpska policija i druge vladine agencije.

Policijski automobil srpske policije.

Zločin po vrsti uredi

Ubistvo uredi

Srbija je 2012. imala stopu ubistava od 1,2 na 100.000 stanovnika. [1] U Srbiji je 2012. godine bilo ukupno 111 ubistava. [1]

Organizovani kriminal uredi

Srpski organizovani kriminal predstavljaju različite kriminalne organizacije sa sedištem u Srbiji ili one koje su sastavljene od etničkih Srba. Srpski kriminalci su aktivni u zemljama Evropske unije. Organizacije su prvenstveno uključene u šverc, trgovinu oružjem, trgovinu drogom, reket za zaštitu, ilegalno kockanje, krađu nakita i dragulja, posao telohranitelja i naručeno ubistvo. Mafija je sastavljena od nekoliko velikih organizovanih grupa, koje zauzvrat imaju šire mreže širom prvenstveno Evrope.

Jugoslovenski ratovi su podstakli kriminalce na traženje „izlaza“ iz ekonomske katastrofe tokom međunarodnih sankcija Srbiji. Srpski zločinci su regrutovani u državne snage, a zapažen primer je Legija, komandant Arkanovih tigrova koji su posle rata preimenovani u JSO, koji je navodno planirao ubistvo premijera Zorana Đinđića. [2]

Korupcija uredi

Anketirani stanovnici Srbije smatraju da je nivo korupcije visok, a poverenje javnosti u ključne institucije i dalje je nisko. [3]

Javne nabavke, procesi zapošljavanja u javnoj upravi, rudarstvo i železnički poslovi su sektori sa ozbiljnim problemom sukoba interesa. [4] Evropska komisija je izrazila zabrinutost zbog sektora pravosuđa, policije, zdravstva i obrazovanja u Srbiji koji su posebno osetljivi na korupciju. [5] Transparentnost Srbija je u septembru 2016. procenila da najmanje 374.000 slučajeva „sitne korupcije“ u javnim službama ostane neotkriveno svake godine. [6]


Lažne dojave o bombama uredi

Lažne pretnje bombom su relativno česte u Srbiji. Budući da policija na svaku pretnju bombom reaguje tako što pretražuje čitave zgrade u potrazi za mogućom bombom, [7] najčešće mete su škole [7] u kojima će đaci telefonirati u pretnji kako bi odložili testove, i sudovi [8] kada zovu ljudi koji misle da će izgubiti slučaj. Zbog lažnih pretnji bombom, zgrada Višeg suda u Beogradu je 2008. morala da bude evakuisana više od 70 puta. [8]

Manje uobičajene mete uključuju one različite kao što su beogradski vatrogasni štab, [9] stambena zgrada [10] ili narodna biblioteka Kraljevo. [11]

Učestalost lažnih pretnji bombama smanjena je 2009. godine, nakon što je novi zakon odredio oštrije, utrostručene kazne. [12]

Dinamika kriminala uredi

Srpski organi za sprovođenje zakona dali su prioritet borbi protiv trgovine drogom, terorizma i organizovanog kriminala tokom kasnih 2000-ih. [13]

Izvori uredi

  1. ^ a b Global Study on Homicide. United Nations Office on Drugs and Crime, 2013.
  2. ^ Organized Crime in the Western Balkans
  3. ^ „The Global Integrity Report 2011– Serbia”. Global Integrity. Arhivirano iz originala 30. 4. 2013. g. Pristupljeno 22. 4. 2014. 
  4. ^ „The Global Integrity Report 2011– Serbia”. Global Integrity. Arhivirano iz originala 30. 4. 2013. g. Pristupljeno 22. 4. 2014. 
  5. ^ „SERBIA 2013 PROGRESS REPORT” (PDF). European Commission. Pristupljeno 22. 4. 2014. 
  6. ^ Transparency Serbia's Press Issue on GCB 2015. „Unreported corruption is the biggest problem, measures of the state so far without success”. Transparentnost.org.rs. Pristupljeno 1. 11. 2016. 
  7. ^ a b Vasiljević, B (29. 2. 2008). „Lažne "bombaške" uzbune – opasne igre maloletnika”. Politika. Belgrade. Pristupljeno 24. 12. 2014. [mrtva veza]
  8. ^ a b Tanjug (26. 9. 2014). „Ponovo lažna dojava o bombi u Palati pravde”. Politika. Belgrade. Pristupljeno 24. 12. 2014. [mrtva veza]
  9. ^ T.M:S. (11. 12. 2014). „Lažna dojava o bombi u sedištu Vatrogasne brigade u Beogradu”. Blic. Belgrade. Pristupljeno 24. 12. 2014. 
  10. ^ Vasiljević, B. (24. 5. 2011). „Zakon prekida bombašku "telefonijadu". Politika. Belgrade. Pristupljeno 24. 12. 2014. [mrtva veza]
  11. ^ Tanjug (8. 11. 2011). „Kraljevo: Lažna dojava o bombi u Narodnoj biblioteci”. Večernje novosti. Belgrade. Pristupljeno 24. 12. 2014. 
  12. ^ Vasiljević, B. (24. 5. 2011). „Zakon prekida bombašku "telefonijadu". Politika. Belgrade. Pristupljeno 24. 12. 2014. [mrtva veza]
  13. ^ „UN official welcomes Serbia\'s efforts to fight crime :: EMG :: Business news from Serbia 2010”.