Kuščjovskaja
Kuščjovskaja (rus. Кущёвская) naseljeno je mesto ruralnog tipa (stanica) na jugozapadu evropskog dela Ruske Federacije. Nalazi se na severu Krasnodarske Pokrajine i administrativno pripada njenom Kuščjovskom rejonu čiji je ujedno i administrativni centar.
Kuščjovskaja Kuщёvskaя | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Rusija |
Federalni okrug | Južni FO |
Pokrajina | Krasnodarska |
Rejon | Kuščjovski rejon |
Osnovan | 1794. |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2016. | 29.241 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 46° 32′ 35″ S; 39° 43′ 18″ I / 46.543° S; 39.7218° I |
Vremenska zona | UTC+3 |
Aps. visina | 12 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 352030−352034, 352037 |
Pozivni broj | +7 86168 |
OKATO kod | 03 228 816 001 |
OKTMO kod | 03 638 416 101 |
Veb-sajt | |
http://www.adm-kushevskaya.ru/ |
Prema statističkim podacima Nacionalne statističke službe Rusije za 2010. u naselju je živelo 28.362 stanovnika.
Južno od naselja nalazi se školski vojni aerodrom.
Geografija
urediStanica Kuščjovskaja se nalazi u severnom delu Krasnodarskog kraja na oko 195 km severno od grada Krasnodara, odnosno na oko 80 km jugoistočno od Rostova na Donu. Leži u niskoj i dosta močvarnoj Kubanjsko-priazovskoj niziji, na mestu gde se u reku Jeju uliva njena najveća pritoka Kugojeja.
Istorija
urediSelo Kuščjovsko osnovano je 1794. godine kao jedno od prvih 40 kozačkih naselja na Kubanu. Nekih pola veka na ovom području su na inicijativu imperatora Aleksandra III naseljeni jevrejski imigranti koji su raseljeni iz zapadnih delova Imperije, ali uz uslov da prime hrišćansku veru. Sve do 1924. stanica se nalazila u granicama Jejskog odela Kubanjske oblasti.
Tokom Drugog svetskog rata na području stanice Kuščjovskaja vodile su se teške borbe između lokalnih kozačkih odreda i nemačkih okupatora.
Demografija
urediPrema podacima sa popisa stanovništva 2010. u selu je živelo 28.362 stanovnika i Kuščjovka je tako bila jedno od većih sela Ruske Federacije.[1]
1939. | 1959. | 1970. | 1979. | 1989. | 2002. | 2010. |
---|---|---|---|---|---|---|
12.862 | 16.191 | — | 24.627 | 26.300[2] | 29.533[3] | 28.362[4] |
Vidi još
urediReference
uredi- ^ „Čislennostь naseleniя Rossiйskoй Federacii po municipalьnыm obrazovaniяm na 1 яnvarя 2017 goda”. Arhivirano iz originala 31. 07. 2017. g. Pristupljeno 03. 12. 2017.
- ^ „Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 g. Čislennostь naličnogo naseleniя soюznыh i avtonomnыh respublik, avtonomnыh oblasteй i okrugov, kraёv, oblasteй, raйonov, gorodskih poseleniй i sёl-raйcentrov.”. Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 goda (na jeziku: ruski). Demoscope Weekly. 1989. Pristupljeno 4. 9. 2012.
- ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012.
- ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (Federalni zavod za statistiku) (2011). „Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda. Tom 1 (Nacionalni popis stanovništva 2010, 1. svezak)”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda (Nacionalni popis stanovništva 2010) (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012.