Laura Barna
Laura Barna (Jazovo, 6. februar 1964) srpska je književnica i istoričarka umetnosti.[1][2] Piše prozu (romane, pripovetke, eseje) i stručne radove iz istorije umetnosti, koje objavljuje u domaćoj i inostranoj književnoj periodici. Njena dela su prevođena na mađarski, slovački, poljski i engleski. Član je Udruženja književnika Srbije. Živi u Beogradu.
Laura Barna | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 6. februar 1964. |
Mesto rođenja | Jazovo, SFRJ |
Književni rad | |
Najvažnija dela | Dijalog o kamenu (priče), Crno telo (roman), Umetnost nema definiciju (eseji), Moja poslednja glavobolja(roman), Četiri elementa (roman za decu), Đorđoneova kletva(roman), Pad klavira(roman), Crveni presek(roman), Jugo uvek okreće na buru(roman). |
Nagrade | Nagrada Miroslav Dereta,2007; Nagrada Milutin Uskokovića, 2008; Nagrada Srpske akademije nauka i umetnosti "Branko Ćopić", 2009; Nagrada Dimitrije Mitrinović, 2009. |
Biografija uredi
Školovala se u Herceg Novom, Splitu i Beogradu. Od 1995. godine objavljuje priče, eseje, studije, likovne kritike i stručne radove iz istorije umetnosti u domaćoj i inostranoj književnoj periodici, a piše i recenzije i predgovore (preko 300 publikovanih radova). Priče, eseji, kao i likovne kritike zastupljeni su u domaćim i inostranim časopisima, antologijama, zbornicima, almanasima i godišnjacima. Roman Crveni presek (2015) preveden je na mađarski jezik[3].
U saradnji sa Gradskom opštinom Savski venac i Kućom kralja Petra I od 2009. godine uređuje i vodi književne i kulturološke tribine u okviru autorskog projekta Isidora nas sluša. Kroz ovaj projekat predstavljeni su najznačajniji i najaktuelniji srpski pisci i umetnici, kao i dobitnici prestižnih srpskih i međunarodnih nagrada i priznanja.
Učestvovala je u organizaciji mnogih likovnih izložbi, od kojih je najznačajnija Moda srpske elite (1804–1918), u saradnji sa Kućom kralja Petra I i Centrom za istraživanje digitalne kulture.
Autor je izložbe Isidora održane početkom 2016. godine u Kući kralja Petra I[4], gde su prvi put od književničine smrti izneseni njeni lični predmeti iz Legata „Isidora Sekulić“ koji se čuva u Univerzitetskoj biblioteci „Svetozar Marković“ u Beogradu, i u vidu književničine rekonstruisane radne sobe, nakon pedeset i osam godina, predstavljeni na uvid široj javnosti.
Kao poznavalac lika i dela Isidore Sekulić učestvovala je u snimanju filma o njenom životu, radu i saputnicima. U produkciji TV MAG iz Obrenovca i Biblioteke “Vlada Aksentijević” iz Obrenovca, film „Isidora“ prikazuje se uz autorkino predavanje o velikoj književnici u bibliotekama i školama širom Srbije i Republike Srpske. Jedna je od članova žirija za idejno rešenje spomenika Isidori Sekulić, a koji je zaslugom Fonda Isidora Sekulić i GO Savski venac postavljen na Topčiderskom brdu.
U saradnji sa Fondom „Laza Kostić“ iz Novog Sada i Centrom za predavačku delatnost Zadužbine Ilije M. Kolarca, u Kolarčevoj zadužbini otvorila je seriju predavanja Velikani nauke u limbu zaborava, gde je održala predavanje Kuća pamti – Veselin Čajkanović (1881–1946).
U saradnji sa slovačkim mesečnikom za književnost i kulturu Novi život, vodila je razgovor o identitetu i ukrštaju nacija sa slovačkom filozofkinjom i spisateljicom Etelom Farkašovom, što je uz dva reprezentativna njena eseja objavljeno paralelno na srpskom i slovačkom jeziku.
Živi i radi u Beogradu kao slobodni umetnik i lektor za srpski jezik.
Bibliografija uredi
Književnost
- Protovir, arheološki roman, „Ars Libri“, Beograd, i „Besjeda“, Banja Luka, 2003.
- Nevolje gospodina T. ili suteren (roman), „Narodna knjiga“ - „Alfa“, Beograd, 2005.
- Crno telo (roman), „Dereta“, Beograd, 2007; drugo, dopunjeno i prerađeno izdanje: Zavod za udžbenike, Beograd, 2010.
- Dijalog o kamenu (zbirka priča), Društvo ljubitelja fantastike „Lazar Komarčić“, Beograd, 2008.
- Moja poslednja glavobolja (romansirana biografija Isidore Sekulić), Zavod za udžbenike, Beograd, 2008.
- Četiri elementa (roman za decu), Zavod za udžbenike, Beograd, 2009.
- Sanatorijum pod belim (roman), „Dereta“, Beograd, 2009.
- Tamo neka zanimanja, paradoksi jedenja vremena (zbirka priča), „Besjeda“, Banja Luka, 2010.
- Đorđeoneova kletva (roman), Zavod za udžbenike, Beograd, 2011.
- Pad klavira (roman), Zavod za udžbenike, Beograd, 2012[5][6].
- Crveni presek (roman), Službeni glasnik, 2015.
- Jugo uvek okreće na buru (roman), Laguna, Beograd, 2018.
- Muzej ne radi (zbirka priča), Zadužbina Vladeta Jerotić i Ars Libri, Beograd, 2020.
Istorija umetnosti
- Devet srednjovekovnih manastira u Bosni (monografija), „Luča“, Subotica, 2006/2007.
- Umetnost nema definiciju (eseji), „Unus Mundus“, Niš, 2007.
Nagrade i priznanja uredi
- "Šumadijske metafore" 2003.
- "Milutin Uskoković" 2007. za najbolju pripovetku objavljenu na srpskom jeziku (pripovetka „Zapis“).
- "Miroslav Dereta" 2007. (Crno telo)[7]
- Nagrada Branko Ćopić 2009. (Moja poslednja glavobolja)[8]
- Nagrada Dimitrije Mitrinović, 2008. (Moja poslednja glavobolja)[9]
- Najuži izbor za NIN-ovu nagradu 2008. (Moja poslednja glavobolja)
Reference uredi
- ^ Laura Barna Arhivirano na sajtu Wayback Machine (14. avgust 2014) (biografija), Art-anima, sajt posvećen fantastičnoj književnosti
- ^ Laura Barna[mrtva veza] (biografija), Knjižara.kom
- ^ „Mađarsko izdanje romana Crveni presek Laure Barne”. Krivak. Pristupljeno 20. 12. 2019.
- ^ „Ekskluzivno u Kući kralja Petra: Izložba "Isidora"”. www.kucakraljapetra.rs. Pristupljeno 20. 12. 2019.
- ^ „PAD I USPENJE KLAVIRA”. www.art-anima.com. Arhivirano iz originala 20. 12. 2019. g. Pristupljeno 20. 12. 2019.
- ^ „KAKO UBITI KLAVIR I UPOKOJITI ENPIRA – novi prilozi za Istoriju intelektualnog nespokoja”. www.art-anima.com. Arhivirano iz originala 20. 12. 2019. g. Pristupljeno 20. 12. 2019.
- ^ Crno telo, Domaća knjižara
- ^ Z. R. „Ćopićeva nagrada Barni i Aleksiću“, Politika, Beograd, 24. april 2009.
- ^ O laureatu: Laura Barna, „Ars longa“, fond za očuvanje lepih umetnosti, Beograd
Spoljašnje veze uredi
- Laura Barna: pripovedač, romansijer, esejista (sajt autorke, sa elektronskom bibliotekom proze i istorije umetnosti)
- Bognar, Zoran. „Rekvijem za Isidoru“ (prikaz), Politika /Kulturni dodatak/, Beograd, 15. novembar 2008.