Letonski narodni preporod

Letonski narodni preporod ili Letonsko narodno buđenje (let. latviešu [или latvju] tautas atmoda) pojam je koji označava tri različita ideološki povezana nacionalna pokreta u Letoniji.

Prvi narodni preporod

uredi

Prvo narodno buđenje odnosi se na razdoblje između 1856. i kraja 1880ih godina, kad su nacionalni pokret vodili tzv. „mladoletonci“ (lat. aunlatvieši). Već su i oni sami koristili izraz „buđenje“ ali njegovu upotrebu je kasnije utvrdio Ernest Blanks, nacionalni ideolog „drugog buđenja.“ Pokret mladoletonci prvobitno je bio pokret kulturnog i književnog preporoda, ali je imao i uticaja na političkom polju u Latviji koja je tada pripadala Ruskom carstvu. 1856. godine objavljena je knjiga Jurisa Alunansa „Male pesme prevedene na letonski jezik“ (Dziesmiņas latviešu valodai pārtulkotas), a počele su s izdanjem i novine Majas Viesis (Razumni gost) koje su bile pretežno pro-nemačkim novinama Latviešu Avīzes. Drugi značajan događaj bilo je izjašnjavanje o letonskoj nacionalnosti koju je dao vođa pokreta Krišjanis Valdemars. Dotad se nijedna obrazovana osoba na području Letonije nije nazivala Letoncem, budući da je obrazovanje obično značilo i germanizaciju.

Veliki broj mladoletonca, opirući se germanizaciji i doživljavajući otvoreno neprijateljstvo nemačkog baltičkog plemstva i višeg građanstva, sve se više okretao pro-ruskim stavovima. Letonci koji su podržavali pro-nemačke stavove obično su nazivani „staroletonci.“

1860ih, nakon delovanja u Tartuu u Estoniji, potom u Sankt Peterburgu i Moskvi, vođe pokreta konačno dolaze na područje Letonije, a 1868. godine utemeljuju Letonsko društvo u Rigi, koje je organizovalo održavanje prve pozorišne predstave na letonskom jeziku, prve Konferencije letonskih učitelja i prvi Letonski festival pesama 1873. godine.

Pokret će biti ugušen u snažnoj rusifikaciji u doba Aleksandra III.

Drugi narodni preporod

uredi

Drugim narodnim preporodom obično se naziva pokret koji je doveo do proglašenja nezavisnosti Letonije 1918. godine. Nezavisnost je od 1890ih zagovarala stranka „Letonska socijal-demokratska unija“.

Treći narodni preporod

uredi

Trećim narodnim preporodom naziva se pokret koji je doveo do obnove letonske samostalnosti od Sovjetskog Saveza u tzv. „Pevajućoj revoluciji“ 19871991. godine.

Vidi još

uredi

Spoljašnje veze

uredi