Lipe (Tilia sp. L.) su rod koji obuhvata oko 30 vrsta listopadnog drveća u severnoj umerenoj zoni[1]. Naziv roda od antičkog naziva za (T. tomentosa) od grčkog τιλος = vlakno, jer su u upotrebi likina vlakna; po drugom tumačenju naziv potiče od grčkog izmenjenog naziva za brest πτελεα. Od srpskih naziva navodi se za rod samo naziv lipa, dok za autohtone vrste lipa postoji više naziva[2]. U našim krajevima rastu bela ili srebrna lipa (Tilia tomentosa), krupnolisna lipa (Tilia platyphyllos) i sitnolisna lipa (Tilia cordata).

Lipa
Srebrnolisna lipa u manastiru Gradac.
Naučna klasifikacija e
Carstvo: Plantae
Kladus: Tracheophytes
Kladus: Angiospermae
Kladus: Eudicotidae
Kladus: Rosids
Red: Malvales
Porodica: Malvaceae
Potporodica: Tilioideae
Rod: Tilia
L.
vrste
  • Tilia americana
  • Tilia amurensis
  • Tilia begoniifolia
  • Tilia caroliniana
  • Tilia chinensis
  • Tilia chingiana
  • Tilia cordata
  • Tilia mongolica
  • Tilia dasystyla
  • Tilia henryana
  • Tilia heterophylla
  • Tilia insularis
  • Tilia intonsa
  • Tilia japonica
  • Tilia kiusiana
  • Tilia mandshurica
  • Tilia maximowicziana
  • Tilia mexicana
  • Tilia miqueliana
  • Tilia mongolica
  • Tilia nobilis
  • Tilia occidentalis
  • Tilia oliveri
  • Tilia paucicostata
  • Tilia platyphyllos
  • Tilia rubra
  • Tilia sibirica
  • Tilia tomentosa
  • Tilia tuan
hibridi i kultivari
  • Tilia × euchlora (T. dasystyla × T. platyphyllos)
  • Tilia × europaea (T. cordata × T. platyphyllos)
  • Tilia × petiolaris (T. tomentosa × T. ?)
  • Tilia 'Flavescens' (T. americana × T. cordata)
  • Tilia 'Moltkei'
  • Tilia 'Orbicularis'
  • Tilia 'Spectabilis'

Opis biljke uredi

Lipe dosežu visinu od 25 do 30 m, a starost od nekoliko stotina godina. Listovi dvoredi sa dugom peteljkom, većinom srcasto i po obodu testerasto. Cvetovi lipe su mali, hermafroditni, aktinomorfni, petočlani zelenkastožute boje, prijatnog mirisa u štitovima sa zajedničkim priperkom cvasti do pola sraslim sa drškom. Entomofilne, medonosne i anemohorne vrste. Cvetanje u junu traje 2 do 3 nedelje, a nekad se desi da prođe i za 5 do 6 dana. Plod je orašica nastala srastanjem pet karpela (na plodu pet uzdužnih šavova — mesta srastanja). Perikarp čvrst dlakav, go ili bradavičast zavisno od vrste[1]

Istorijsko značenje uredi

Stari Sloveni su živeli u lipovim šumama. U literaturi se spominje lipa kao sveto slovensko drvo pa se može zaključiti da su Sloveni pre prelaza na hrišćanstvo poštovali božanstvo šume. Prema predanju vršili su obrede i podnosili žrtve lipi kao božanstvu. Običaj obožavanja lipe zadržao se i kod Slovena koji su napustili staru domovinu pa utiču ogranke lipe u krov svoje kuće ili stana, da je time očuvaju od gromova i požara. Uobičajeno je bilo i verovanje da lipa čuva čoveka od zla i uroka. U lipovim šumama Sloveni su sakupljali med i vosak.[3]

Upotreba uredi

Lipov cvet se koristi za spravljanje čaja, a drvo se može koristiti za pravljenje igračaka, jer je lagano. Nije podesno za upotrebu u građevinarstvu i industriji nameštaja jer mu je čvrstoća mala.

Galerija uredi

Reference uredi

  1. ^ a b Jovanović, B. (1985): Dendrologija. IV izmenjeno izdanje. Univerzitet u Beogradu. Beograd
  2. ^ Simonović, D. (1959): Botanički rečnik, imena biljaka. Srpska akademija nauka — posebna izdanja, knjiga CCCXVIII
  3. ^ Čajkanović, Veselin (1985). Rečnik srpskih narodnih verovanja o biljkama. Beograd str. 164: Srpska književna zadruga. 

Spoljašnje veze uredi