Manastir Jovanja

објекат и непокретно културно добро у Колубарском управном округу, Србија

Manastir Jovanja se nalazi u neposrednoj blizini Valjeva, na desnoj strani klisure reke Jablanice, u ataru sela Jovanja, (7 km) na putu za Poćutu i Bajinu Baštu, pripada Eparhiji valjevskoj Srpske pravoslavne crkve.[1]

Crkva Rođenja Sv. Jovana
Crkva Rođenja Svetog Jovana
Opšte informacije
MestoJovanja
OpštinaValjevo
Država Srbija
Vreme nastanka15. vek
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture od velikog značaja
Vlasnikupravnik arhimandrit Mihailo Biković
Nadležna ustanova za zaštituZavod za zaštitu spomenika kulture
www.vaza.co.rs

Manastirska crkva posvećena Rođenju Svetog Jovana prestavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture od velikog značaja.

Istorija uredi

Nema pouzdanih izvora kada je podignut manastir,[2] iako se veruje da je najverovatnije početkom 15. ili početkom 16. veka. U prvoj polovini 18. veka u manastiru je postojala bogoslovska škola, da bi 1788. godine Turci zapalili manastir. Početkom 19. veka pretvoren je u mirsku crkvu.

Manastirska crkva je jednobrodna građevina pravougaone osnove, koja pripada uprošćenom raškom stilu,[2] sa kubetom koje nose prislonjeni lukovi sa severne i južne strane i polukružnim svodom na istočnoj i zapadnoj strani. Nevelika crkva ima osnovu podeljena pilastrima na tri traveja. Svoj karakterističan izgled hramu daje dominantna kupola cilindričnog tambura postavljena nad centralnim travejem. Oltarska apsida je polukružna i zasvedena, sa nišama u kojima su smešteni đakonikon i proskomidija. Dve priprate su dozidane kasnije. Priprata je dozidana početkom 18. veka (1706) kada je ceo manastir obnovljen zahvaljujući ktitorstvu braće Vitanović, Jovanu i Jevti, koji su sahranjeni, zaslugom svog ktitorstva, u porti južno od hrama.

Delovi sačuvanog živopisa pokazuje neke scene iz Velikih praznika i stojeće figure, a na zapadnom zidu, u prvobitnom izgledu hrama gde je dominirao trem, bio je naslikan Strašni sud. Stariji živopis (iz 17. veka) crkve svetog Jovana je obnavljan nekoliko puta. Kompozicija Hristovog raspeća na severnom zidu izdvaja se svojom monumentalnošću. Predstava Blagovesti nalazi se na istočnom luku na prostoru ispod kubeta, a značajna freska, Krštenje Hristovo, na južnom zidu.

Iguman manastira je arhimandrit Mihailo Biković.[3]

Galerija uredi

Vidi još uredi

Reference uredi

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi