Mars ekspres
Mars ekspres (engl. Mars Express) je svemirski brod koji je lansirala Evropska svemirska agencija. Misija je poslata da istraži Mars, i to je prva misija ka drugoj planetu koju je pokušala ESA. „Ekspres“ u nazivu se prvobitno odnosilo na brzinu i efikasnost sa kojom je letelica dizajnirana i izrađena. Međutim, „Ekspres“ se takođe odnosi na relativno kratak međuplanetarni put letelice; to je rezultat lansiranja u trenutku kada su orbite Zemlje i Marsa bile najbliže u poslednjih 60.000 godina.
Mars ekspres | |
---|---|
Operator | ESA |
Tip misije | orbiter + lender |
Datum lansiranja | 2. jun 2003. |
Kraj misije | U toku (>8 godina) |
Raketa-nosač | Sojuz-FG/Fregat |
Mesto lansiranja | Bajkonur |
Masa | 1123 (666 + 457 gorivo) kg |
Izvor napajanja | solarni paneli |
Snaga napajanja | 460 W |
Vrsta orbite | polarna |
Inklinacija orbite | 86 ° |
Orbitalni period | 7,5 sati |
Apoapsis | 11.560 km |
Periapsis | 259 km |
Međunarodna oznaka | 2003-022A |
Vebsajt | ESA - Mars Ekspres |
Mars ekspres misija se sastoji iz dva dela, Mars ekspres orbitera i Bigl 2 lendera koji je dizajniran da izvrši astrobiološka i geohemijska istraživanja. Iako lender nije uspeo da se uspešno spusti na površinu planete, orbiter je uspešno ušao u orbitu i vrši naučna istraživanja od početka 2004. godine do danas. Ta istraživanja uključuju fotografisanje kamerom visoke rezolucije, minerološko mapiranje površine, korišćenje radara za prikupljanje podataka o strukturi tla ispod površine, tačno određivanje atmosferskih kretanja i njenog sastava, i proučavanje interakcije između atmosfere planeta i međuplanetarnog materijala.
Neki od instrumenata na orbiteru, uključujući sistem kamera i neke spektrometre, koriste dizajn neuspele ruske misije Mars 96 (evropske zemlje su obezbedile većinu instrumenata i finansija za tu misiju). Osnovni dizajn letelice se bazira na Rozeta misiji za čiji je razvoj uloženo mnogo sredstava. Isti dizajn je upotrebljen i za letelicu Venera ekspres da bi se povećala pouzdanost i smanjili troškovi.