Mačkat je naselje u Srbiji u opštini Čajetina u Zlatiborskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 905 stanovnika.

Mačkat
Crkva u Mačkatu
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugZlatiborski
OpštinaČajetina
Stanovništvo
 — 2011.Rast 905
Geografske karakteristike
Koordinate43° 47′ 18″ S; 19° 46′ 32″ I / 43.788333° S; 19.775666° I / 43.788333; 19.775666
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina750 m
Mačkat na karti Srbije
Mačkat
Mačkat
Mačkat na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj31312
Pozivni broj031
Registarska oznakaUE

Strogo geografski gledano, Mačkat ne pripada samom masivu Zlatibora, već se nalazi na njegovim sjeveroistočnim obroncima, na prelazu ka užičkoj kotlini. Ipak, ako je sudeći po istoriji Zlatibora i Mačkata i tradiciji i kulturi Mačkaćana, Mačkat se uvijek ubraja u zlatiborska sela.

Danas je Mačkat dio opštine Čajetine, koja je glavna administrativna jedinica Zlatibora, naslednik nekadašnjeg Zlatiborskog sreza. Ipak, Mačkat nije bio dio Zlatiborskog sreza, već Užičkog, upravo zbog svog geografskog položaja u odnosu na sam Zlatibor.

Mačkat je nadaleko poznat po mesnim prerađevinama, od kojih su najpoznatije zlatiborska pršuta (ponegdje zvana užička pršuta) i svinjsko i jagnjeće pečenje. U Mačkatu se održava tradicionalna Pršutijada.

U Mačkatu se nalaze jedna od najstarijih crkava i jedna od najstarijih škola na Zlatiboru, OŠ „Milivoje Borović” Mačkat.

Najuticajnija mačkaćanska porodica su Šopalovići.

Mačkaćanskoj oblasti pored Mačkata pripadaju i naseljena mjesta Kriva Reka i Bela zemlja.

Ovde se nalazi Crkva Svetog proroka Ilije u Mačkatu.

Ovde je živeo Ratko Šopalović, nosilac Karađorđeve zvezde sa mačevima.

Demografija uredi

U naselju Mačkat živi 616 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 38,0 godina (37,0 kod muškaraca i 39,0 kod žena). U naselju ima 211 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,82.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[1]
Godina Stanovnika
1948. 705
1953. 737
1961. 649
1971. 635
1981. 607
1991. 658 636
2002. 806 822
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[2]
Srbi
  
801 99,37%
Makedonci
  
1 0,12%
nepoznato
  
0 0,0%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference uredi

  1. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  2. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  3. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze uredi