U grčkoj mitologiji, Medeja (antgrč. Μήδεια [Mēdeia]) je čarobnica, kćerka kolhidskog kralja Ejeta i Okeanide Idije.[1]

Evelin de Morgan - Medeja

Mit uredi

Medeja je dar vračanja dobila od boginje Hekate. Boginje Hera i Atina su je izabrale da pomogne njihovom ljubimcu Jasonu koji je sa 50 izabranih junaka zaplovio u Kolhidu po zlatno runo. To runo je pripadalo njenom ocu Ejetu, koji nije želeo da ga se odrekne. Njegov plan je bio da uništi stranca, ali su lukave Hera i Atina zatražile od Afrodite da rasplamsa ljubav u Medejinom srcu prema Jasonu.

Kad je Jason došao u Kolhidu, on se prvo najavio kod kralja Ejeta i zamolio ga je da mu preda zlatno runo. Ejet je obećao da će to da uradi, ali pod uslovom da uzore polja gvozdenim plugom sa Hefestovim ognjenim bikovima i poseje zubima svetog zmaja boga Areja. Jedina osoba koja je mogla da pomogne Jasonu da taj zadatak ispuni bila je Medeja.

Uzevši zlatno runo, junaci su se ukrcali na brod i sa sobom poveli i Medeju. Ejet je za njima poslao poteru, ali je tu opet pomogla Medeja ubivši čak i svog polubrata Apsirta. Medeja i Jason su se venčali pre povratka u Jolk, na ostrvu Peuki ili na Kolkiri.

Pri povratku u Jolk Medeja je odlučila da se osveti kralju Peliji, koji je i poslao Jasona u Kolhidu i iskoristivši njegovo odsustvo poubijao celu njegovu porodicu. Njena osveta bila je lukava; pred Pelijinim kćerima je raskomadala jednog ovna, te ga oživela sasvim podmlađenog kao jagnje. Videvši to, a u želji da podmlade svog oca, kćeri su to isto njemu uradile, ali Medeja nije želela da ga oživi. Zbog ovog zločina sin kralja Akast je proterao Medeju i Jasona u Korint.

U Korintu je kralj Kreont Jasonu ponudio ruku svoje kćeri, što je Jason i prihvatio kako bi učvrstio svoj položaj. Ljubomorna i ponižena Medeja je budućoj nevesti poklonila haljinu koja je buknula u plamenu, uništivši i nju i dvorac i njenog oca. Medeja se osvetila i svom mužu Jasonu tako što je ubila sinove koje mu je rodila, Tetala i Alkimena. Onda je Helijevim kočijama, koje su vukli njeni zmajevi, prebegla u Atinu, gde su je srdačno dočekali jer je obećala da će svojim čarolijama omogućiti kralju Egeju da dobije naslednika. Sama mu je rodila sina Meda, ali ju je i Egej proterao kada je pokušala da otruje Tezeja. Sa svojim sinom je otišla u Aziju, ali se kasnije vratila u Kolhidu gde je ubila svog strica Persa koji je bio preoteo vlast Ejetu.[2]

Medeja u umetnosti uredi

Medejina živopisna sudbina bila je česta tema u antičkoj umetnosti. Euripidova tragedija Medeja iz 431. godine p. n. e. je bila uzor i kasnijim tragičarima i pesnicima kao što su Enije, Pakuvije, Ovidije i Seneka.

Na crnofiguralnim i crvenofiguralnim vazama prikazivana je kao čarobnica, a od sredine 5. veka p. n. e. i kao ljubomorna supruga koja namerava da ubije sopstvenu decu.

Pisani izvori uredi

Heroides XII
Metamorphoses VII, 1-450
Tristia iii.9

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ „Medeja – mitologija”. opsteobrazovanje.in.rs. Pristupljeno 16. 1. 2020. 
  2. ^ psihobrlog (2014-04-14). „Psihoanalitičko viđenje Medeje, žene koja je ubila svoju decu”. Psihobrlog (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-01-27. 
  3. ^ Ovid also wrote a full play called Medea from which only a few lines are preserved.

Literatura uredi

Muzika uredi

Kinematografija i televizija uredi

Spoljašnje veze uredi

  1. ^ Fragments are printed and discussed by Theodor Heinze, Der XII. Heroidenbrief: Medea an Jason Mit einer Beilage: Die Fragmente der Tragödie Medea P. Ovidius Naso. (in series Mnemosyne, Supplements, 170. 1997.
  2. ^ „Film Fest Journal: L'Enfer, 2005”. filmref.com. Arhivirano iz originala 12. 3. 2017. g. Pristupljeno 5. 8. 2015.