Mezoamerika

историјски регион и културно подручје у јужној Северној Америци и већем делу Централне Америке

Mezoamerika je naziv na regiju koja se prostire od današnjeg centralnog Meksika do severoistočne Kostarike i u kojoj se u periodu od 3.000. godina pre otkrića Amerike razvio niz međusobno povezanih kultura i civilizacija. Svim tim kulturama i civilizacijama zajednička je bila poljoprivreda na bazi uzgoja kukuruza, nošenje sandala, politeistička verovanja temeljem kojih su bili bogovi sunca i kiše, numerički sistem na osnovu broja 20, gradnja piramida i ritualne igre s loptom. Od njih su najpoznatije Maje i Asteci. Mezoamerika je bila mesto dve najdublje istorijske transformacije u svetskoj istoriji: primarne urbane generacije i formiranja kultura Novog sveta iz dugih razmena domorodačkih, evropskih, afričkih i azijskih kultura.[1]

Kulturni prostori Mezoamerike.
Dvorana plesnih igara u Monte Albanu
Strana 9 Drezdenskog kodeksa[2] (iz Forstermanovog izdanja 1880. godine)
Par ljuljajućih Remohadas figura, klasična verakruzna kultura, 300 do 900 godine.

U 16. veku, evroazijske bolesti poput velike i male boginje, koje su bile endemske među kolonistima, ali su bile nove za Severnu Ameriku, prouzrokovale su smrt više od 90% autohtonog stanovništva, što je rezultiralo velikim gubicima u njihovim društvima i kulturama.[3][4] Mezoamerika je jedno od pet područja na svetu u kojima je drevna civilizacija nastala nezavisno (vidi: kolevka civilizacije), a drugo u Amerikama. Norte Čiko (Karal-Supe) u današnjem Peruu nastao je kao nezavisna civilizacija u severnom obalskom regionu.

Kao kulturno područje, Mezoamerika je definisana mozaikom kulturnih osobina koje su razvile i dele njene autohtone kulture. Počev od 7000. p. n. e., pripitomljavanje kakaoa, kukuruza, pasulja, paradajza, avokada, vanile, tikve i čilija, kao i ćuraka i pasa, rezultiralo je prelaskom iz paleo-indijskih plemenskih grupa lovaca i sakupljača u organizaciju sedentarnih poljoprivrednih sela. U narednom formativnom periodu poljoprivreda i kulturne osobine kao što su složena mitološka i religijska tradicija, vigezimalni numerički sistem, složeni kalendarski sistem, tradicija igranja lopte i prepoznatljiv arhitektonski stil, šire se kroz to područje. Takođe u ovom periodu, sela su počela da se socijalno raslojavaju i razvijaju u poglavarstva. Izgrađeni su veliki ceremonijalni centri, međusobno povezani mrežom trgovačkih puteva za razmenu luksuznih dobara, poput opsidijana, žada, kakaa, cinabarita, školjki Spondylus, hematita i keramike. Dok je mezoamerička civilizacija znala za točak i osnovnu metalurgiju, nijedna od ovih tehnologija nije postala kulturno važna.[5]

Među najranijim složenim civilizacijama bila je olmečka kultura, koja je naseljavala obalu Meksičkog zaliva i prostirala se u unutrašnjosti i na jug preko Tehuntepečke prevlake. Česti kontakti i kulturna razmena između ranih Olmeka i drugih kultura u Čijapasu, Oahaki i Gvatemali postavili su osnovu za mezoameričko kulturno područje. Svemu tome su pomogle značajne regionalne komunikacije u drevnoj Mezoamerici, posebno duž obale Tihog okeana.

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Davíd Carrasco. "Mesoamerica: An Overview". In Davíd Carrasco (ed). The Oxford Encyclopedia of Mesoamerican Cultures. Vol 2. New York: Oxford University Press, 2001. Pp 212 - 216 ISBN 9780195108156
  2. ^ Murray, Stuart (2009). Library, the : an illustrated history. New York: Skyhorse Publishing, Inc. str. 140. ISBN 9781628733228. 
  3. ^ "Meso-America," Oxford English Reference Dictionary, 2nd ed. (rev.) 2002. (ISBN 0-19-860652-4) Oxford: Oxford University Press; p. 906.
  4. ^ (2000): Atlas del México Prehispánico. Revista Arqueología mexicana. Número especial 5. Julio de 2000. Raíces/ Instituto Nacional de Antropología e Historia. México.
  5. ^ Carmack, Gasco & Gossen 1996, str. 55.

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi