Melnička eparhija

Melnička eparhija (grč. Μητρόπολη Μελενίκου) je istorijska pravoslavna eparhija sa sedištem u gradu Melniku u južnom delu Pirinske Makedonije (današnja Bugarska). Pripadala je Carigradskoj patrijaršiji sve do sredine 14. veka, kada su grad Melnik odvojili Srbi. Nakon proglašenja Srpske patrijaršije (1346), Melnička eparhija je uključena u njen sastav, što je učinjeno i sa ostalim eparhijama u osvojenim oblastima. To je potom dovelo do sukoba sa Carigradom i izbijanja srpsko-grčkog crkvenog spora (1346-1375). Za vreme vladavine cara Uroša (1355-1371), melničkom oblašću je zavladao despot Uglješa (1365-1371), a potom braća Dragaši. U vreme propasti srpske i uspostavljanja turske vlasti u Melniku krajem 14. veka, Melnička eparhija je vraćena u sastav Carigradske patrijršije.[1][2] [3]

Melnička eparhija
Ostaci stare Crkve Svetog Nikole u Melniku, obnovljene sredinom 14. veka, za vreme srpske vlasti
Osnovni podaci
SjedišteMelnik
DržavaBugarska
Ukinuta1922
Arhijerej
ArhijerejPartenije Galas
Čin arhijerejamitropolit
Titula arhijerejamitropolit melnički (1913-1921)

Nakon uspostavljanja novih granica (1912-1920), teritorija Melničke eparhije podeljena je između Bugarske i Grčke, s tim što je bugarski deo priključen susednim eparhijama Bugarske pravoslavne crkve, dok je grčki deo preuređen 1922. godine, kada je stvorena današnja Siderokastronska eparhija (grč. Μητρόπολη Σιδηροκάστρου) u sastavu Carigradske patrijaršije.[4]

Vidi još uredi

Reference uredi

Literatura uredi