Melnička eparhija
Melnička eparhija (grč. Μητρόπολη Μελενίκου) je istorijska pravoslavna eparhija sa sedištem u gradu Melniku u južnom delu Pirinske Makedonije (današnja Bugarska). Pripadala je Carigradskoj patrijaršiji sve do sredine 14. veka, kada su grad Melnik odvojili Srbi. Nakon proglašenja Srpske patrijaršije (1346), Melnička eparhija je uključena u njen sastav, što je učinjeno i sa ostalim eparhijama u osvojenim oblastima. To je potom dovelo do sukoba sa Carigradom i izbijanja srpsko-grčkog crkvenog spora (1346-1375). Za vreme vladavine cara Uroša (1355-1371), melničkom oblašću je zavladao despot Uglješa (1365-1371), a potom braća Dragaši. U vreme propasti srpske i uspostavljanja turske vlasti u Melniku krajem 14. veka, Melnička eparhija je vraćena u sastav Carigradske patrijršije.[1][2] [3]
Melnička eparhija | |
---|---|
Osnovni podaci | |
Sjedište | Melnik |
Država | Bugarska |
Ukinuta | 1922 |
Arhijerej | |
Arhijerej | Partenije Galas |
Čin arhijereja | mitropolit |
Titula arhijereja | mitropolit melnički (1913-1921) |
Nakon uspostavljanja novih granica (1912-1920), teritorija Melničke eparhije podeljena je između Bugarske i Grčke, s tim što je bugarski deo priključen susednim eparhijama Bugarske pravoslavne crkve, dok je grčki deo preuređen 1922. godine, kada je stvorena današnja Siderokastronska eparhija (grč. Μητρόπολη Σιδηροκάστρου) u sastavu Carigradske patrijaršije.[4]
Vidi još uredi
Reference uredi
- ^ Ostrogorski 1965, str. 104-126.
- ^ Blagojević 2000, str. 359-372.
- ^ Mihaljčić 2003, str. 85-97.
- ^ Ιερά Μητρόπολη Σιδηροκάστρου
Literatura uredi
- Barišić, Franjo; Ferjančić, Božidar, ur. (1986). Vizantijski izvori za istoriju naroda Jugoslavije. 6. Beograd: Vizantološki institut.
- Blagojević, Miloš (2000). „O spornim mitropolijama Carigradske i Srpske patrijaršije”. Zbornik radova Vizantološkog instituta. 38 (1999-2000): 359—372.
- Janković, Marija (1985). Episkopije i mitropolije Srpske crkve u srednjem veku. Beograd: Istorijski institut.
- Mihaljčić, Rade (2003). „Hrisovulja cara Uroša melničkom mitropolitu Kirilu”. Stari srpski arhiv. 2: 85—97.
- Petrović, Miodrag M. (1979). „Povelja-pismo despota Jovana Uglješe iz 1368. godine o izmirenju srpske i carigradske crkve u svetlosti nomokanonskih propisa”. Istorijski časopis. 25—26 (1978—1979): 29—51.
- Ostrogorski, Georgije (1965). Serska oblast posle Dušanove smrti. Beograd: Naučno delo.
- Ostrogorski, Georgije (1969). Istorija Vizantije. Beograd: Prosveta.
- Škrivanić, Gavro A. (1961). „O južnim i jugoistočnim granicama srpske države za vreme cara Dušana i posle njegove smrti”. Istorijski časopis. 11 (1960): 1—15.