Milan Radosavljević
Milan Radosavljević (Beograd, 17. januar 1887 — Beograd, 1945) bio je srpski ekonomista. Obavljao je funkciju guvernera Narodne banke.
Milan Radosavljević | |
---|---|
Datum rođenja | 17. januar 1887. |
Mesto rođenja | Beograd |
Datum smrti | 1945. |
Biografija uredi
Rođen je u Beogradu od oca Pavla i majke Julke, modistkinje.[1] Diplomirao je državne ekonomske nauke u Minhenu (1906-1910), gde je i doktorirao 1911. godine tezom Die Entwicklung der Währung in Serbien (Razvoj valute u Srbiji).[2]
Radio je kao sekretar Ministarstva narodne privrede (1914-1915), inspektor i načelnik Ministarstva trgovine i industrije Kraljevine SHS (penzionisan 1927), sekretar Beogradske berze i guverner Narodne banke (1935-1939, 1941-1944).[3] Bio je član UO Standard ojla Jugoslavija i UO Zadužbine Nikole Spasića, rotarijanac, prijatelj Milana Stojadinovića i Velimira Bajkića.
Stanovao je na Obilićevom vencu 35 (1912, sa majkom) i u sopstvenoj kući u Vukovarskoj 1 (od 1930).
Potpisao je poznati antikomunistički Apel srpskom narodu (1941). godine.[4]
Poslednjih godina života je oboleo, prema Venceslavu Glišiću, Radosavljević je doživeo moždani udar. Poslednja poznata pojava u javnosti: oko 1. marta. 1943. na Kolarčevom univerzitetu.[5]
Sahranjen je na Novom groblju u Beogradu 4. januara 1945. godine.[6]
Radovi uredi
- Die Entwicklung der Währung in Serbien, doktorska teza, Minhen, 1912.
- O decentralizaciji radnje kod novčaničkih banaka, Ekonomist, 1912.
- Naše valutno pitanje, Ekonomist, br. 4, 1913.
- Banka i ulozi na štednju, Delo, juli 1915.
- Valutni problem na konferenciji u Londonu, Srpski književni glasnik, 1. avgust 1933.
- Privredna saradnja i novčaničke banke, Vreme, 6.1.1937.
Reference uredi
- ^ „Karton žitelja Beograda”.
- ^ Obren Blagojević: Ekonomska misao u Srbiji do Drugog svetskog rata, 1981.
- ^ „Novi guverner Narodne banke, Pravda 8.2.1935.”.
- ^ „Apel srpskom narodu”.
- ^ „Srpski narod, 3.4.1943.”.
- ^ Dokumentacija Novog groblja.