Milan Radosavljević

Milan Radosavljević (Beograd, 17. januar 1887Beograd, 1945) bio je srpski ekonomista. Obavljao je funkciju guvernera Narodne banke.

Milan Radosavljević
Datum rođenja17. januar 1887.
Mesto rođenjaBeograd
Datum smrti1945.

Biografija uredi

Rođen je u Beogradu od oca Pavla i majke Julke, modistkinje.[1] Diplomirao je državne ekonomske nauke u Minhenu (1906-1910), gde je i doktorirao 1911. godine tezom Die Entwicklung der Währung in Serbien (Razvoj valute u Srbiji).[2]

Radio je kao sekretar Ministarstva narodne privrede (1914-1915), inspektor i načelnik Ministarstva trgovine i industrije Kraljevine SHS (penzionisan 1927), sekretar Beogradske berze i guverner Narodne banke (1935-1939, 1941-1944).[3] Bio je član UO Standard ojla Jugoslavija i UO Zadužbine Nikole Spasića, rotarijanac, prijatelj Milana Stojadinovića i Velimira Bajkića.

Stanovao je na Obilićevom vencu 35 (1912, sa majkom) i u sopstvenoj kući u Vukovarskoj 1 (od 1930).

Potpisao je poznati antikomunistički Apel srpskom narodu (1941). godine.[4]

Poslednjih godina života je oboleo, prema Venceslavu Glišiću, Radosavljević je doživeo moždani udar. Poslednja poznata pojava u javnosti: oko 1. marta. 1943. na Kolarčevom univerzitetu.[5]

Sahranjen je na Novom groblju u Beogradu 4. januara 1945. godine.[6]

Radovi uredi

  • Die Entwicklung der Währung in Serbien, doktorska teza, Minhen, 1912.
  • O decentralizaciji radnje kod novčaničkih banaka, Ekonomist, 1912.
  • Naše valutno pitanje, Ekonomist, br. 4, 1913.
  • Banka i ulozi na štednju, Delo, juli 1915.
  • Valutni problem na konferenciji u Londonu, Srpski književni glasnik, 1. avgust 1933.
  • Privredna saradnja i novčaničke banke, Vreme, 6.1.1937.

Reference uredi

  1. ^ „Karton žitelja Beograda”. 
  2. ^ Obren Blagojević: Ekonomska misao u Srbiji do Drugog svetskog rata, 1981. 
  3. ^ „Novi guverner Narodne banke, Pravda 8.2.1935.”. 
  4. ^ „Apel srpskom narodu”. 
  5. ^ „Srpski narod, 3.4.1943.”. 
  6. ^ Dokumentacija Novog groblja.