Модроврана
Modrovrana, smrdivrana ili zlatovrana (lat. Coracias garrulus) vrsta je ptice iz porodice modrovrana (Coraciidae) i potporodice Coraciinae. Građom podseća na manju vranu (mada ne pripada toj porodici). Stanište su joj šumarci okruženi čistinama, otvoreni tereni sa raštrkanim drvećem i grmljem, drvoredi. Rasprostranjenje i brojnost ove vrste su u osetnom padu.[2]
Modrovrana | |
---|---|
Modrovrana, odrasla jedinka | |
Naučna klasifikacija | |
Domen: | Eukaryota |
Carstvo: | Animalia |
Tip: | Chordata |
Klasa: | Aves |
Red: | Coraciiformes |
Porodica: | Coraciidae |
Rod: | Coracias |
Vrsta: | C. garrulus
|
Binomno ime | |
Coracias garrulus Linnaeus, 1758
| |
Podvrste | |
| |
Rasprostranjenost Modrovrana u svetu: područja gnežđenja područja zimovanja
|
Opis životinje
urediModrovrana je snažna ptica, krupnog i dugog kljuna. Ima plavozelenu boju sa kovnim prelivima. Leđa su joj otvoreno smeđe boje, a krila azurnoplave boje sa tamnim ivicama. Rep je tirkiznoplav sa smeđim srednjim perima. Vešt je letač, ali na tlu samo skakuće zbog kratkih i slabih nogu.[3]
Ishrana
urediHrani se insektima, posebno skakavcima, ali i gušterima, žabama i miševima.[3]
Razmnožavanje
urediGnezdi se po šupljem drveću, uglavnom hrastovom, ali u južnim krajevima rupe dubi i u zemljištu. U aprilu ženka snese 2 do 5 belih jaja, na kojima naizmenično leže i mužjak i ženka 17 dana. Gnezdo joj smrdi, jer ga ne čisti od izmeta i ostatka hrane, pa je zato i dobila ime smrdivrana. Izgleda da neprijatni miris odbija grabljivice, međutim, ni ženka ni mladunci ne smrde već posle kraćeg leta.[3]
Rasprostranjenost
urediPoput drugih vrsta iz svog roda, naseljava područje Evrope, tačnije od srednje Evrope do Kaspijskog jezera. To je ptica selica i zimu provodi u južnoj Africi.[3] U Srbiji se ređe viđa.[4]
Zaštita
urediU Vojvodini se sprovode projekti koji imaju za cilj zaštitu ove vrste. Udruženje ljubitelja prirode „Riparia“ je preduzelo akcije popularizacije ove vrste, ali i konkretne mere zaštite koja podrazumeva praćenje (prstenovanje), izgradnje veštačkih duplji, kao i omogućavanje uslova za neometani boravak ptica, zaštitu staišta, ali i saradnju sa svim relevantnim institucijama[5].
Reference
uredi- ^ BirdLife International (2019). „Coracias garrulus”. IUCN Red List of Threatened Species. Version 2019.3. International Union for Conservation of Nature.
- ^ D. Simić, S. Puzović: Ptice Srbije i područja od međunarodnog značaja, Beograd: Loa Srbije, 2008 Arhivirano na sajtu Wayback Machine (29. децембар 2009). ISBN 978-86-911303-0-5.
- ^ a b v g Markon E, Monđini M. 2000. Sve životinje sveta. IKP Evro, Beograd
- ^ Modrovrana ponovo naseljava prostore zapadne Bačke
- ^ Projekti Udruženja ljubitelja prirode „Riparia“
Spoljašnje veze
uredi- Dokumentarna serija „Gradske ptice“, epizoda „Modrovrana“