Most Javuz Sultan Selim

Most Javuz Sultan Selim (tur. Yavuz Sultan Selim Köprüsü), poznat i kao Treći Bosforski most,[2] je kombinovani drumsko-železnički viseći most preko Bosforskog moreuza u Istanbulu. Ima četiri kolovozne trake autoputa i jedan železnički kolosek u svakom smeru. Nalazi se severno od dva starija viseća mosta - Mosta Mučenika od 15. jula (Prvi Bosforski most) i Mosta Sultana Mehmeda Osvajača (Drugi Bosfor Most). Most se nalazi blizu ulaza u Crno more iz Bosforskog moreuza.

Most Javuz Sultan Selim
Koordinate41° 12′ 10″ N 29° 06′ 42″ E / 41.20278° S; 29.11167° I / 41.20278; 29.11167
PremošćujeBosforski moreuz
MestoIstanbul
Turska
Funkcijakombinovani drumsko-železnički saobraćaj
VrstaViseći most sa kablovima
Karakteristike
MaterijalČelik, armirani beton
Dužina1.875 m
Širina59 m
Visina330 m[1]
Glavni raspon1.408 m
Izgradnja29. maj 2013.
Pušten u rad26. avgust 2016.
Pogled na most sa sezonskim tirkiznim vodama

Kamen temeljac je postavljen 29. maja 2013.[3] a most je pušten u saobraćaj 26. avgusta 2016.[4][5]

Kada je izgrađen, sa visinom pilona od 330 m, predstavljao je peti najviši most na svetu bilo koje vrste,[6] sa ukupnom dužinom od 1.875 m bio je 13. najduži viseći most na svetu, a takođe je i jedan od najširih visećih mostova na svetu,[7] sa širinom od 59 m.[1]

Funkcionalnost uredi

Most Javuz Sultan Selim deo je 260 km dugog autoputa Severna Marmara (tur. Kuzey Marmara Otoyolu), koji zaobilazi urbana područja severnog Istanbula i omogućava tranzitni prelaz sa evropske na anadolsku stranu. Širok je 58,4 m, ukupne dužine 2.164 m, sa glavnim rasponom od 1.408 m. Visina pilona je 330 m.[1]

Za prelaz preko mosta plaća se putarina. Prema podacima iz 2022. godine ona iznosi:

 
Pogled na most sa Bosfora, južno

Izgradnja mosta uredi

Planove za treći Bosforski most odobrilo je Ministarstvo saobraćaja Turske 2012. godine, a realizaciju projekta dobio je italijansko-turski konzorcijum. Projektovani budžet bio je približno 2,5 milijarde dolara.

Prvobitno se očekivalo da će izgradnja biti završena za 36 meseci, a datum otvaranja zakazan je za kraj 2015.[9][10] Ovaj rok je, međutim, probijen za nekoliko meseci i most je otvoren za saobraćaj 26. avgusta 2016.

 
Pogled na most iz zamka Joros 4. septembra 2016.

Izgradnja je zvanično počela polaganjem kamena temeljca na svečanosti održanoj 29. maja 2013. godine, na godišnjicu osvajanja Carigrada 1453. godine. Ceremoniji su prisustvovali tadašnji predsednik države Abdulah Gul, premijer Redžep Tajip Erdogan i brojni visoki zvaničnici.

Ceremoniji otvaranja 26. avgusta 2016. prisustvovali su bugarski premijer Bojko Borisov, bošnjački predsednik Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović, predsednik Makedonije Đorđe Ivanov, kralj Bahreina Hamad bin Isa Al Kalifa i predsednik samoproglašene države Severni Kipar Mustafa Akinci . [4] Takođe, svečanom otvaranju prisustvovali su i glavni ministar Pendžaba (Pakistan) Šahbaz Šarif, potpredsednik Vlade Srbije sandžački Bošnjak Rasim Ljajić, prvi potpredsednik Vlade Gruzije Dimitri Kumsišvili i visoki zvaničnici Azerbejdžana . [11] Pozdravni govor održali su tadašnji turski predsednik Redžep Tajip Erdogan i premijer Binali Jildirim. [4]

Naziv mosta uredi

 
Deveti sultan Osmanskog carstva, Selim(1470–1520)
 
Most Javuz Sultan Selim iz Pojrazkoja 26.10.2018.

Most je nazvan Most Javuz Sultan Selim u čast osmanskog sultana Selima I (1470-1520), koji je proširio Otomansko carstvo na Bliski istok i severnu Afriku 1514–1517 i dobio titulu kalifa nakon osvajanja Egipta 1517 . [12] Njegov nadimak Javuz na turskom znači „Neumoljivi“. [13] Kada je, na ceremoniji postavljanja kamena temeljca, predsednik Abdulah Gul najavio ovaj izbor imena došlo je do protesta zajednice turskih Alevita zbog navodne uloge sultana Selima I u progonu[14] i masakru nad Alevitima 1514. godine.[15]

Kontroverze oko mosta uredi

Prema podacima turskog ministarstva saobraćaja i komunikacija, od ukupne površine zemljišta nacionalizovanog za izgradnju mosta, 9,57% je bilo privatno vlasništvo, 75,24% je bilo šumsko zemljište, a preostalih 15,19% je bilo državno zemljište.[16]

Cene zemljišta u manje urbanizovanim oblastima sa obe strane Bosfora su odmah skočile u očekivanju buma urbanizacije i ovaj podatak se navodi u dokumentarnom filmu Ekumenopolis iz 2010. godine. Radovi su privremeno zaustavljeni u julu 2013. nakon što je postalo očigledno da je lokacija loše odabrana, [17] ali je do tada hiljade stabala već bilo posečeno.[18] U dokumentaciji za promenu plana turske Državne direkcije za autoputeve od 11. juna 2013. godine zaključeno je da je „prikladno poništiti sadašnji plan izgradnje zbog potrebe revizije, koja je rezultat promena projekat rute“,[17] ali su i ministarstvo i građevinska kompanija negirali bilo kakvu promenu lokacije.[19]

Efikasnost proklamovanog cilja ublažavanja saobraćajnih gužvi takođe je dovedena u pitanje, pri čemu su postojale tvrdnje da je projekat osmišljen kako bi se omogućila izgradnja na zaštićenom zemljištu. Mnogi su smatrali da su zelene površine i močvare, koje su izgradnjom mosta pretvorene u građevinsko zemljište, ključne za proizvodnju vode za piće za grad i da su „od suštinskog značaja za ekološku i ekonomsku održivost Istanbula, a moguće zagađenje podzemnih voda bi izazvalo kolaps grada“.[20] Godine 1995. Erdogan, tadašnji gradonačelnik Istanbula, sam je izjavio da će treći most značiti „ubistvo grada“.[21][22][23]

Napomene uredi

  1. ^ Vozila sa dve osovine i međuosovinskim rastojanjem manjim od 3,2 metra
  2. ^ Vozila sa dve osovine i međuosovinskim rastojanjem od 3,2 metra ili više

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ a b v „Yavuz Sultan Selim Bridge”. structurae.net. Pristupljeno 25. 9. 2023. 
  2. ^ „History, numbers and secrets of the third Bosphorus bridge”. webuildvalue.com. 29. 3. 2023. Pristupljeno 30. 3. 2023. 
  3. ^ „Yavuz Sultan Selim Bridge, Istanbul”. roadtraffic-technology.com. Pristupljeno 29. 8. 2016. 
  4. ^ a b v „3rd Bosphorus bridge opening ceremony”. TRT World. 25. 8. 2016. Arhivirano iz originala 28. 8. 2016. g. 
  5. ^ „Istanbul's mega project Yavuz Sultan Selim Bridge to open in large ceremony”. 25. 8. 2016. Arhivirano iz originala 28. 02. 2020. g. Pristupljeno 29. 8. 2016. 
  6. ^ „3. köprü yüzünü gösterdi, Bakan 3. köprüyü Habertürk'e tanıttı”. 13. 7. 2012. Pristupljeno 29. 8. 2016. 
  7. ^ Yackley, Ayla (26. 8. 2016). „Turkey opens bridge between continents in megaproject drive”. Reuters. 
  8. ^ „Toll roads in Turkey”. localrent.com. Pristupljeno 25. 9. 2023. 
  9. ^ „3. Köprü Nereye Yapılacak, Ne Zaman Bitecek”. Bir Saniye (na jeziku: turski). 2012-09-26. Arhivirano iz originala 2013-04-02. g. Pristupljeno 2013-03-30. 
  10. ^ „İşte 3. Boğaz Köprüsü”. Cumhuriyet (na jeziku: turski). 2012-07-13. Arhivirano iz originala 2012-07-16. g. Pristupljeno 2013-03-30. 
  11. ^ „Yavuz Sultan Selim Köprüsü bugün açılıyor”. CNN Türk. 26. 8. 2016. Pristupljeno 29. 8. 2016. 
  12. ^ „Third Bosphorus bridge to be called 'Yavuz Sultan Selim' - Latest News”. Hürriyet Daily News. 
  13. ^ „Istanbul’s new $3 billion bridge has a very divisive name”. The Washington Post. 2016-08-27. Arhivirano iz originala 2022-05-19. g. 
  14. ^ Christiane Schlötzer: Osmanische Träume. Bauprojekte in der Türkei. Süddeutsche.de vom 3. Juni 2013.
  15. ^ Kohn, George C. (2007). Dictionary of Wars. Infobase Publishing. str. 385. ISBN 978-0-8160-6577-6. 
  16. ^ „3. köprüden geçiş ücretleri belli oldu”. Sabah (na jeziku: turski). 2013-02-22. Pristupljeno 2013-03-30. 
  17. ^ a b „Controversy over third Bosphorus bridge's route change - Latest News”. Hürriyet Daily News. 
  18. ^ „Controversial Third Bosphorus Span in Istanbul Becomes the Bridge that No One Wanted to Build”. 
  19. ^ „Controversy over third Bosphorus bridge's route change – ECONOMICS”. hurriyetdailynews.com. 
  20. ^ Gürsoy & Hüküm (2006), Interview with the president of Istanbul's Architect association
  21. ^ „It's Still a Bridge Too Far (Pt2) - the Backbencher”. Arhivirano iz originala 2013-09-12. g. Pristupljeno 2013-09-19. 
  22. ^ Finkel, Andrew (16. 11. 2011). „The Bridge to Nowhere”. 
  23. ^ Constanze Letsch (8. 6. 2012). „Plan for new Bosphorus bridge sparks row over future of Istanbul”. the Guardian.