Mužjak
Mužjak ili muški pol (♂) je fiziološki pol koji proizvodi spermatozoide. Svaki muški gamet, ili spermatozoid, se može spojiti sa ženskim gametom, ili jajnom ćelijom, u procesu oplođenja.[1][2][3] Mužjaci ne mogu započeti polno razmnožavanje bez pristupa barem jedne jajne ćelije, dok se pojedini organizmi mogu razmnožavati i polnim i bespolnim putem. Većina mužjaka sisara, uključujući mužjake čovjeka, imaju Y hromozom, koji kodira proizvodnju veće količine testosterona za razvoj muških polnih organa.
Nemaju sve vrste jednako određivanje pola. Kod većine životinja, uključujući i ljude, pol je određen genetički, ali kod nekih vrsta može biti određen društvenim, ekološkim i drugim faktorima. Tako, naprimjer, Cymothoa exigua mijenjaju pol zavisno od broja ženki prisutnih u okolini.[4]
Pregled uredi
Postojanje dva pola je izgleda nastalo nezavisno u različitim linijama razvoja (pogledati Konvergentna evolucija). Ponavljanje obrasca je polno razmnožavanje kod izogamnih organizama sa dva ili više tipa polnih ćelija identičnog oblika i ponašanja (ali na različitom molekularnom nivou). Kod anizogamnih vrsta sa gametima muškog i ženskog oblika dolazi do oogamije vrsta u kojoj je ženski gamet mnogo veći od muškog i on nema sposobnost kretanja. Postoje dobri razlozi koji kažu je ovaj obrazac nastao zbog fizičkih ograničenja, usmjeren takvim mehanizmima u kojima su za polno razmnožavanje potrebna dva nejednaka gameta.[5]
U skladu sa tim, pol se operacionalizuje širom date vrste po tipu proizvodnje polnih ćelija (npr. spermatozoida i jajnih ćelija) i razlike između mužjaka i ženki u jednoj lozi nisu uvijek prediktivne za razlike u drugom.
Polni dimorfizam mužjak/ženka između organizama ili organa za razmnožavanje različitog pola nije ograničen samo na životinje; muške gamete proizvode hitridiomikote, silikatne alge i kopnene biljke, između ostalog. Kod kopnenih biljaka, mužjak i ženka se ne određuju samo na osnovu muške i ženske gametske proizvodnje i strukture, nego i na osnovu strukture sporofita koji daju pravu razlike između muških i ženskih biljki.
Simbol uredi
Zajednički simbol koji se koristi za muški pol je simbol Marsa, ♂ — krug sa stijelom okrenutom ka sjeveroistoku. Prvi put ga je koristio Karl fon Line kako bi označio pol 1751. godine. Simbol se često stilizovano prikazuje kao štit i koplje. Po Sternu svi istorijski dokazi ukazuju da je izveden od θρ, grčke skraćenice za planetu, Taurus.[6]
Određivanje pola uredi
Pol određenog organizma može odrediti niz faktora. To može biti genetska ili životna sredina, ili se možda prirodno mjenja tokom života nekog organizma. Iako većina vrsta sa muškim i ženskim polom imaju jedinke koje su muške ili ženske, hermafroditske životinje, kao što su crvi, imaju i muške i ženske polne organe.
Genetsko određivanje uredi
Većina sisara, uključujući i ljude, ima genetički određene polove putem XY sistema određivanja polova gdje mužjaci imaju jedan XY (kao suprotnost XX) polni hromozom. Moguće je da se kod nekih vrsta, uključujući i ljude, javi XXY ili neke druge međupolne/hermafroditske osobine (oko 2% populacije).[7] Tokom oplođenja, mužjaci mogu stvoriti i XX i YY spermatozoide, dok ženke daju samo XX jajne ćelije. YY spermatozoid i XX jajna ćelija daju jedinku muškog pola, a XX spermatozoid i XX jajna ćelija daju jedinku ženskog pola.
Dio Y hromozoma koji je odgovoran za muškost, polno određujući je faktor TDF. TDF aktivira SOX9, koji čini petlju sa FGF9 i PGD2 u gonadama, dopuštajući određenom nivou ovih gena da ostane dovoljno visok da bi doveo do razvoja muške jedinke;[8] npr. FGF9 je odgovoran za razvoj sjemenog užeta i umnožavanje Sertolijevih ćelija, od kojih su obje veoma važne za razvoj muškog pola.[9]
ZW sistem određivanja pola, u kome su mužjaci označeni sa ZZ (kao supritnost ZW) polnim hromozomima mogu se naći u pticama, nekim insektima (većinom porodica leptira) i drugim organizmima. Pripadnici reda opnokrilaca, kao što su mravi i pčele, često određuju haplodiploidi,[10] gdje je većina mužjaka haploidna, a ženske i neki sterilni mužjaci diplodini.[11]
Određivanje životne sredine uredi
Kod nekih vrsta gmizavaca, uključujući aligatore, pol određuje temperatura na kojoj se jaje inkubira. Druge vrste, kao što su neke zmije, mogu mjenjati pol: odrasle jedinke koju su bile mužjaci, mogu postati ženke.[12] Kod tropskih riba klovnova, dominantna jedinka u skupini postaje ženka, dok su ostali mužjaci.[13]
Kod neki zglavkara, pol se određuje infekcijom. Bakterija iz roda Volbahija mjenja njihov pol; neke vrste se sastoje isključivo od ZZ jedinki, dok se pol određuje prisustvom Volbahija.[14]
Sekundarne polne osobine uredi
Kod vrsta sa dva pola, mužjaci se mogu razlikovati od ženki samo na osnovu proizvodnje spermatozoida. Kod mnogih riba i insekata mužjaci su manji od ženki. U sjemenu biljke, koje pokazuje smjenu generacija, muški i ženski dijelovi su uključeni u sporofitski polni organ jednog organizma.[15] Kod sisara, uključujući ljude, mužjaci su obično veći od ženki. Kod ptica, mužjaci često imaju šarenije perje koje privlači ženke.
Vidi još uredi
Izvori uredi
- ^ Lehtonen, Jussi; Parker, Geoff A. (2014-12-01). „Gamete competition, gamete limitation, and the evolution of the two sexes”. Molecular Human Reproduction (na jeziku: engleski). 20 (12): 1161—1168. ISSN 1360-9947. PMID 25323972. doi:10.1093/molehr/gau068
.
- ^ Fusco, Giuseppe; Minelli, Alessandro (2019-10-10). The Biology of Reproduction (na jeziku: engleski). Cambridge University Press. str. 111—113. ISBN 978-1-108-49985-9.
- ^ Hine, Robert; Martin, Elizabeth (2015). A Dictionary of Biology (na jeziku: engleski). Oxford University Press. str. 354. ISBN 978-0-19-871437-8.
- ^ Creighton, Jolene. „Meet The Sex-Changing, Tongue-Eating Parasite”. From Quarks to Quasars. Pristupljeno 7. 04. 2014.
- ^ Dusenbery, David B. (2009). Living at Micro Scale. Cambridge, Mass: Harvard University Press. ISBN 978-0-674-03116-6.
- ^ Stearn, William T. (1962). „The Origin of the Male and Female Symbols of Biology”. Taxon. 11 (4): 109—113. JSTOR 1217734. doi:10.2307/1217734.
- ^ See, Dallas Denny, Current Concepts in Transgender Identity
- ^ Moniot, Brigitte; Declosmenil, Faustine; Barrionuevo, Francisco; Scherer, Gerd; Aritake, Kosuke; Malki, Safia; Marzi, Laetitia; Cohen-Solal, Ann; Georg, Ina; Klattig, Jürgen; Englert, Christoph; Kim, Yuna; Capel, Blanche; Eguchi, Naomi; Urade, Yoshihiro; Boizet-Bonhoure, Brigitte; Poulat, Francis (2009). „The PGD2 pathway, independently of FGF9, amplifies SOX9 activity in Sertoli cells during male sexual differentiation”. Development. 136 (11): 1813—1821. PMC 4075598 . PMID 19429785. doi:10.1242/dev.032631.
- ^ Kim, Y.; Kobayashi, A.; Sekido, R.; Dinapoli, L.; Brennan, J.; Chaboissier, M. C.; Poulat, F.; Behringer, R. R.; Lovell-Badge, R.; Capel, B. (2006). „Fgf9 and Wnt4 act as antagonistic signals to regulate mammalian sex determination”. PLOS Biology. 4 (6): e187. PMC 1463023 . PMID 16700629. doi:10.1371/journal.pbio.0040187.
- ^ Bachtrog, Doris (1. 7. 2014). „Sex Determination: Why So Many Ways of Doing It?”. PLOS Biology. 12 (7): e1001899. PMC 4077654 . PMID 24983465. doi:10.1371/journal.pbio.1001899.
- ^ Doums, Claudie (2013). „Fertile diploid males in the ant Cataglyphis cursor: a potential cost of thelytoky?”. Behavioral Ecology and Sociobiology. 67 (12): 1983—1993. S2CID 18141328. doi:10.1007/s00265-013-1606-6. hdl:10261/88167 . Pristupljeno 2. 10. 2021.
- ^ Cahill, Abigail E.; Juman, Alia Rehana; Pellman-Isaacs, Aaron; Bruno, William T. (decembar 2015). „Physical and Chemical Interactions with Conspecifics Mediate Sex Change in a Protandrous Gastropod Crepidula fornicata”. The Biological Bulletin. 229 (3): 276—281. ISSN 0006-3185. PMID 26695826. S2CID 22783998. doi:10.1086/bblv229n3p276.
- ^ Bull, J. J. (mart 1980). „Sex Determination in Reptiles”. The Quarterly Review of Biology. 55 (1): 3—21. ISSN 0033-5770. S2CID 85177125. doi:10.1086/411613.
- ^ Zimmer, Carl (2001). „Wolbachia: a tale of sex and survival”. Science. 292 (5519): 1093—1095. PMID 11352061. S2CID 37441675. doi:10.1126/science.292.5519.1093.
- ^ Campbell B (2017). Human Evolution: An Introduction to Man's Adaptations. Routledge. str. 392—393. ISBN 978-1351514415.
Literatura uredi
- Dusenbery, David B. (2009). Living at Micro Scale. Cambridge, Mass: Harvard University Press. ISBN 978-0-674-03116-6.
- Allen, Edward A. (1982). „Public School Elites in Early-Victorian England: The Boys at Harrow and Merchant Taylors' Schools from 1825 to 1850”. Journal of British Studies. 21 (2): 87—117. S2CID 144610133. doi:10.1086/385791.
- Baggerman, Arianne; Dekker, Rudolf (2009). Child of the Enlightenment: Revolutionary Europe Reflected in a Boyhood Diary. ISBN 9789004273641.
- Clement, Priscilla Ferguson; Reinier, Jacqueline S., ur. (2001). Boyhood in America: an encyclopedia. 2 vol. ABC-CLIO. ISBN 978-1-57607-215-8.
- Fauci, Anthony S.; Braunwald, Eugene; Kasper, Dennis L.; Hauser, Stephen L.; Longo, Dan L.; Jameson, J. Larry; Loscalzo, Joseph (2008). Harrison's Principles of Internal Medicine (17th izd.). McGraw-Hill Medical. str. 2339—2346. ISBN 9780071466332.
- Giese, Rachel (2018). Boys: What it Means to Become a Man. Seal Press. ISBN 9781443442916.
- Hunt, Peter (2004). International companion encyclopedia of children's literature. Routledge. ISBN 9780415290531.
- Illick, Joseph E. (2005). American childhoods. ISBN 9780812236590.
- Killian, Caitlin (2007). „Covered girls and savage boys: Representations of Muslim youth in France”. Journal of Social and Ecological Boundaries. 3 (1): 69—90.
- Kugler, Adriana D.; Kumar, Santosh (2017). „Preference for boys, family size, and educational attainment in India”. Demography. 54 (3): 835—859. PMC 5486858 . PMID 28484996. doi:10.1007/s13524-017-0575-1 .
- Liu, Fengshu (2006). „Boys as only‐children and girls as only‐children—parental gendered expectations of the only‐child in the nuclear Chinese family in present‐day China”. Gender and Education. 18 (5): 491—505. S2CID 144525986. doi:10.1080/09540250600881626.
- Macleod, David I. (1982). „Act Your Age: Boyhood, Adolescence and the Rise of the Boy Scouts of America”. Journal of Social History. 16 (2): 3—20. doi:10.1353/jsh/16.2.3.
- Mintz, Steven (2004). Huck's raft: A history of American childhood
. Harvard University Press. ISBN 9780674015081. - Naka, Kansuke (2015). The Silver Spoon: Memoir of a Boyhood in Japan. Stone Bridge Press. ISBN 9781611720198.
- Plafker, Ted (2002). „Sex selection in China sees 117 boys born for every 100 girls”. The BMJ. 324 (7348): 1233. PMC 1123206 . PMID 12028966. doi:10.1136/bmj.324.7348.1233/a.
- Powell, Sacha; Smith, Kate, ur. (2017). An introduction to early childhood studies. Sage. ISBN 9781526417480.
- Rose, Clare (2016). Making, selling and wearing boys' clothes in late-Victorian England. Routledge. ISBN 9781138261860.
- Theriault, Daniel (2018). „A Socio-Historical Overview of Black Youth Development in the United States for Leisure Studies”. International Journal of the Sociology of Leisure. 1 (2): 197—213. S2CID 158309254. doi:10.1007/s41978-018-0013-y.
- Van de Graaff, Kent M.; Fox, Stuart Ira (1989). Concepts of Human Anatomy and Physiology. Dubuque, Iowa: William C. Brown Publishers. ISBN 0697056759.
- Wainman, Ruth (2017). „'Engineering for Boys': Meccano and the Shaping of a Technical Vision of Boyhood in Twentieth-Century Britain”. Cultural and Social History. 14 (3): 381—396. S2CID 164528642. doi:10.1080/14780038.2017.1314581.
- Wolff, Larry (1996). „The Boys Are Pickpockets, and the Girl Is a Prostitute": Gender and Juvenile Criminality in Early Victorian England from Oliver Twist to London Labour”. New Literary History. 27 (2): 227—249. JSTOR 20057349. S2CID 162188050. doi:10.1353/nlh.1996.0029.
- Wedgwood, Hensleigh (1855). „On False Etymologies”. Transactions of the Philological Society (6): 68.
- Beentje, Henk (2010). The Kew Plant Glossary. Richmond, Surrey: Royal Botanic Gardens, Kew. ISBN 978-1-84246-422-9.
- Beentje, Henk (2016). The Kew Plant Glossary (second izd.). Richmond, Surrey: Royal Botanic Gardens, Kew. ISBN 978-1-84246-604-9.
- Bernstein, C.; Bernstein, H. (1991). Aging, Sex, and DNA Repair. San Diego: Academic Press. ISBN 978-0-12-092860-6.
- Barrett, S.C.H. (2002). „The evolution of plant sexual diversity” (PDF). Nature Reviews Genetics. 3 (4): 274—284. PMID 11967552. S2CID 7424193. doi:10.1038/nrg776. Arhivirano iz originala (PDF) 27. 05. 2013. g. Pristupljeno 06. 03. 2023.
- Baskauf, Steve (2002). „Sexual systems in angiosperms”. Arhivirano iz originala 2018-07-03. g. Pristupljeno 2013-02-27.
- Buzgo, Matyas; Soltis, Pamela S.; Soltis, Douglas E. (2004). „Floral Developmental Morphology of Amborella trichopoda (Amborellaceae)”. International Journal of Plant Sciences. 165 (6): 925—947. S2CID 84793812. doi:10.1086/424024.
- Ewing, J.W.; Klein, R.M. (1982). „Sex Expression in Jack-in-the-Pulpit”. Bulletin of the Torrey Botanical Club. 109 (1): 47—50. JSTOR 2484467. doi:10.2307/2484467.
- Barkley, Theodore M.; Brouillet, Luc; Strother, John L. „Asteraceae”. Flora of North America. Pristupljeno 2013-03-04 — preko www.eFloras.org.
- Barkley, Theodore M.; Brouillet, Luc; Strother, John L. „Chichorieae”. Flora of North America. Pristupljeno 2013-03-04 — preko www.eFloras.org.
- Strother, John L. „Calendula”. Flora of North America. Pristupljeno 2013-03-04 — preko www.eFloras.org.
- Whittemore, Alan T. „Ranunculus”. Flora of North America. Pristupljeno 2013-03-04 — preko www.eFloras.org.
- Geber, Monica A. (1999). Gender and sexual dimorphism in flowering plants. Berlin: Springer. ISBN 3-540-64597-7.
- Hickey, M.; King, C. (2001). The Cambridge Illustrated Glossary of Botanical Terms. Cambridge University Press.
- Olson, Matthew S.; Antonovics, Janis (2000). „Correlation between male and female reproduction in the subdioecious herb Astilbe biternata (Saxifragaceae)”. American Journal of Botany. 87 (6): 837—44. JSTOR 2656891. PMID 10860914. doi:10.2307/2656891.
- Stace, H.M. (1995). „Protogyny, Self-Incompatibility and Pollination in Anthocercis gracilis (Solanaceae)”. Australian Journal of Botany. 43 (5): 451—459. doi:10.1071/BT9950451.
- Strittmatter, L.I.; Negrón-Ortiz, V.; Hickey, R.J. (2002). „Subdioecy in Consolea spinosissima (Cactaceae): breeding system and embryological studies”. American Journal of Botany. 89 (9): 1373—1387. PMID 21665739. doi:10.3732/ajb.89.9.1373 .
- Vamosi, J.C.; Vamosi, S.M. (2004). „The role of diversification in causing the correlates of dioecy”. Evolution. 58 (4): 723—731. PMID 15154548. doi:10.1554/03-312.
- Cook, J. Gordon (1968). ABC of plant terms. Watford, UK: Merrow. OCLC 474319451.
- Sporne, K.R. (1974). The Morphology of Angiosperms. London: Hutchinson. ISBN 978-0-09-120611-6.
- Stace, Clive (2010). New Flora of the British Isles (3rd izd.). Cambridge, UK: Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-70772-5.
- Darwin, Charles (1877). The Different Forms of Flowers on Plants of the Same Species. London: J. Murray.
- Linnaeus, Carl (1735). Systema Naturae.
- Sattler, Rolf (1973). Organogenesis of Flowers: a Photographic Text-Atlas. University of Toronto Press. ISBN 978-0-8020-1864-9.
Spoljašnje veze uredi
- Boyhood Studies, website and journal for the study of boys
- Historical Boys' Clothing