Muncimir (lat. Muncimiro), ili ponekad nazivan Mutimir, je bio knez Kneževine Dalmacije i Liburnije i vladao je od 892. do oko 910. Bio je član dinastije Trpimirovića.

Muncimir
Lični podaci
Puno imeMuncimir Trpimirović
Datum smrti910.
Porodica
PotomstvoTomislav I Trpimirović, Trpimir II
RoditeljiTrpimir
DinastijaTrpimirovići
PrethodnikBranimir Hrvatski
NaslednikTomislav I Trpimirović
Povelja kneza Muncimira iz 892. (rukopis) : Muncimiro, divino munere Croatorum dux ("Muncimir, uz pomoć Božju, knez Hrvata").

Biografija uredi

Muncimir je 892. na mestu kneza nasledio Branimira, vrativši dinastiju Trpimirovića na presto. Vladao je iz Biaća kod Trogira (danas u Kašteli). Muncimi je preuzeo kontrolu nad Hrvatskom i vladao je nezavisno i od pape i Bizantije ka divino munere Croatorum dux (uz Božju pomo, knez Hrvata).[1]

Knez Muncimir je vratio Splitskoj nadbiskupiji zemlju koju joj je Branimir oduzeo i darivao Ninskoj biskupiji. U njegovoj povelji, u kojoj on potvrđuje očeve odluke o crkvenim zemljama, prvi put se vidi organizacija kneževog dvora. Isto tako prvi put se pominje vladarski pečat (anulo).[1]

Tokom njegove vladavine postojala je značajna aktivnost Mađara u blizini njegove kneževine. Krajem 9. veka Mađari su prešli Karpate i došli u Panonsku niziju.[2] Oni su napali severnu Italiju i takođe porazili Panonska knežvinapanonskog kneza Braslava i tako ugrozili Hrvatsku. Tokom Muncimirove vladavine, prognani srpski knez Petar Gojniković iz dinastije Vlastimirovića koji se sklonio u Hrvatsku, vratio se u Rašku i tamo preuzeo vlast. Knez Petar je proterao svoje rođake koji su pretendovali na srpski presto: Pribislava, Brana i Stefan; koje je Muncimir primio i stavio pod svoju zaštitu.[3]

Muncimira je nasledio Tomislav, prvi kralj Hrvatske. Srodnička veza između Muncimira i Tomislava je nepoznata; Tomislav je verovatno bio Muncimirov sin.

Porodica uredi

Muncimir je verovatno bio treći sin Trpimira I i brat Petra i Zdeslava, pošto u svojoj povelji datiranoj u 892. u vreme njegove vladevina, Muncimir naveo da se vratio na presto svoga oca,[1] koji je uzurpirao Branimir.

Reference uredi

  1. ^ a b v Codex Diplomaticus Regni Croatiæ, Dalamatiæ et Slavoniæ, Vol I, p. 23
  2. ^ Gyula Kristó, Encyclopedia of the Early Hungarian History - 9-14th centuries
  3. ^ De administrando imperio, XXXII. O Srbima i zemlji u kojoj sada stanuju