Народни посланик (komedija)

Narodni poslanik (komedija) je prva komedija pisca Branislava Nušića koju je napisao 1883. godine, kada je imao devetnaest godina. Premijera dela održana je 19. oktobra 1896. godine, a štampano izdanje pojavilo se tek 1924. godine.

Narodni poslanik
Plakat za predstavu SNP-a "Narodni poslanik", 1963.
Nastanak
AutorBranislav Nušić
ZemljaSrbija
Jeziksrpski
Sadržaj
Žanr / vrsta delakomedija
Lokalizacijasrpska varošica; 19. vek
Mladi Branislav Nušić, slikano 1881-1890

Nastajanje i objavljivanje uredi

Komedija Narodni poslanik nastaje kao proizvod političkih prilika u Srbiji - samovolja režima Obrenovića, gušenje Timočke bune, aktivnosti opozicione Radikalne stranke u čijim su redovima slobodoumni intelektualci, satira Jovana Jovanovića Zmaja i Vojislava Ilića, veoma popularnih predstava Gogoljevog Revizora. Prikazuje palanački mentalitet i atmosferu. Dramsko zbivanje se odvija oko izbora za poslanike u parlamentu i propratnih pojava: lažni parlamentarizam, politička nepismenost, palanačka primitivnost, izborna korupcija.[1]

Zbog teme koju je obradio u delu, Nušić je veoma brzo naišao na neodobravanje vladajućih političara. Kralj Aleksandar Obrenović je smatrao da je komedija "ruganje borcima za parlamentarizam". Pretpostavlja se da je zbog toga ova komedija čekala na izvođenje u pozorištu više od 10 godina, a pre izvođenja, pretrpela je određene izmene.[2]

Nušić je, u jesen 1883. godine, pročitao svoje delo Vojislavu i Dragutinu Iliću, Vladimiru Jovanoviću i Kosti Arsenijeviću, u bašti Ilićevih, u senci starog oraha. Delo je čekalo 40 godina da bude objavljeno. O tome autor piše u predgovoru ovom delu „Pre 40 godina“, gde obrazlaže na kakve je sve prepreke nailazio od momenta predaje rukopisa tadašnjem upravniku Narodnog pozorišta, Miloradu Šapčaninu. Rukopis je imao pozitivnu recenziju recenzenata Milovana Glišića i Laze Lazarevića, ali svejedno je čekao u fiokama pozorišta i policije, sve dok ga policajac i pisac Tasa Milenković nije vratio Narodnom pozorištu.[3]

Iako komedija odražava jedno vreme i njegove karakteristike, ona ima univerzalno značenje i trajnu vrednost - obrađena tema i likovi predstavljaju osobine društva i pojedinaca u svim vremenima. Činjenica da radnja i likovi nisu locirani, ni teritorijalno, ni dijalekatski, podvlači univerzalnost zbivanja.

Nušiću je često zamerano što njegovo predstavljanje likova nije, ili je to retko, satirično, već najčešće, vedro i bezopasno duhovito. Nušić je u svojim delima, počev od Narodnog poslanika, negovao smeh, otvoreno se smejao političkim prilikama u obrenovićevskoj Srbiji, palanačkoj birokratiji, hijerarhijskoj potčinjenosti, karijerizmu, javašluku državnih službenika, sprezi vlasti i policije, plitkoumnosti, ženskoj pokondirenosti i povodljivosti za svetom.[4]

Karakteristike dela uredi

Komedija Narodni poslanik se može svrstati u društvenu komediju, tj. komediju naravi, uz preplitanje situacione i verbalne komike. Radnja se dešava krajem 19. veka u jednoj srpskoj varošici. Glavna tema su izbori za poslanika u parlamentu, manifestovani kroz političke strasti u društvu, iskvarene likove i borbu za politički uticaj i lično bogaćenje. Temu komedije Nušić dopunjava svakodnevnim temama iz svakodnevnog života varošice i likovima različitih moralnih profila. Kao i u mnogim drugim delima, radnju je postavio u porodično okruženje. Komedija se sastoji iz tri čina.[5][6] Nušić definiše tri dela u komediji, a oni se često mogu primetiti i u drugim njegovim komedijama. To su normalna linija života, iskakanje iz normalne linije života i povratak na nju. Normalna linija života je prikazana kroz svakodnevne odnose u porodici palanačkog trgovca, život kojim je zadovoljan, baziran na sitnim prevarama i pakostima. Iskakanje sa te linije nastupa kada on poželi da postane narodni poslanik, što dovodi do niza zbivanja. Ipak, politički i ljubavni zapleti se na kraju rešavaju srećno, a trgovac se vraća svom jednostavnom životu.[7]

 
Plakat za predstavu "Narodni poslanec" u Mariboru, 1924.

Glavni likovi uredi

  • Jevrem Prokić
  • Pavka, njegova žena
  • Danica, njihova kći
  • Spira, Jevremov pašenog
  • Spirinica
  • Ivković, advokat
  • Gospa Marina, njegova tetka
  • Sekulić, policijski pisar
  • Jovica Jerković
  • Sima Sokić
  • Sreta

Sadržaj komedije uredi

Radnja se vrti oko priprostog trgovca Jevrema Prokića, uticajnog i bogatog čoveka, koji živi sa ženom Pavkom i ćerkom Danicom. Odnedavno, u njihovoj kući stanuje i advokat Ivković, za koga se zainteresuje Danica. Jevrem, patrijarhalan i prost čovek, kandiduje se za poslanika, bez zanimanja za interese naroda, već za privilegije koje mu mogu uvećati bogatstvo. Njegovi glavni agitatori su Sreta Numera koji očekuje povratak u državnu službu i policijski pisar Sekulić koji pokazuje silu vlasti i menicom traži naknadu za svoj rad. Nušić je sav svoj jed i netrpeljivost prema činovništvu i vlasti ugradio u ove likove. Njihovi likovi su slika svih mana društva, lažnih morala i pokvarenosti ljudi. Vodeći događaj u komediji Nušić dopunjava ljubavnim odnosom i veridbom Jevremove ćerke Danice i Ivkovića, opozicionara i Jevremovog suparnika na političkoj sceni. Jevrem, kao kandidat za poslanika vladajuće stranke, nedovoljno politički pismen, krade Ivkovićev govor opozicionara i čita ga u Skupštini, kritikujući vlast. Istovremeno, Nušić razotkriva tehniku rada skupštine, atmosferu i ponašanje poslanika. A kasnije, kada Jevrem priča Sreti šta se desilo, kaže: "Kako da ti kažem... znaš, nekako mu lako ide kad grdiš vladu. Dođe ti onako kao od srca. Zato valjda i govore uvek lepo oni koji grde vladu. A deder ti, sinko, brani vladu, pa da vidiš kako je to teško da se lepo i govori".

Novine objavljuju da je Jevrem održao govor protiv svojih - protiv vlade, te on ljut, raskida ćerkinu veridbu i otkazuje stan Ivkoviću. Ali Danica staje na stranu verenika i suprotstavlja se ocu. Narod pozdravlja pobednika Ivkovića, a Jevrema gađaju krompirima i jajima; on shvata da je izgubio izbore i vraća se svom starom životu. Ipak, on izlazi iz te situacije bez ljutnje, gneva ili mržnje. Svestan je da je izgubio, ali možda će ipak imati sreće, pošto mu je zet poslanik.

 
Narodni poslanik, film, 1990

Filmska adaptacija uredi

Narodni poslanik (film), 1964. godine
Narodni poslanik (TV film), 1990. godine
Narodni poslanik (TV film RTB), 1964. godine

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ „Analiza dela: Narodni poslanik - Branislav Nušić”. opusteno.rs. Pristupljeno 30. 9. 2020. 
  2. ^ „Narodni poslanik”. artnit.net. Pristupljeno 30. 9. 2020. 
  3. ^ Gradinac, Svetlana. „Elementi retorike u Nušićevoj komediji Narodni poslanik”. ceeol.com. Pristupljeno 30. 9. 2020. 
  4. ^ prof. dr Vraneš, Aleksandra. „Nušićeva moralna škola”. pismenica.rs. Pristupljeno 30. 9. 2020. 
  5. ^ „Branislav Nušić Narodni poslanik analiza dela – prepričano”. beleske.com. Pristupljeno 30. 9. 2020. 
  6. ^ „Narodni poslanik”. lektire.rs. Pristupljeno 1. 10. 2020. 
  7. ^ Konatarević, Predrag. „Narodni poslanik – ukratko prepričano delo i analiza (Branislav Nušić)”. www.mojedete.info. Pristupljeno 1. 10. 2020.