Narjan-Mar

град у Русији

Narjan-Mar (rus. Нарьян-Мар) je rečni i morski grad u Rusiji u autonomnom okrugu Nenecija i glavni je grad te oblasti. Grad se nalazi na desnoj obali reke Pečora, 110 km uzvodno od ušća reke, na Barencovom moru. Narjan-Mar se nalazi severno od Severnog polarnika. Stanovništvo: 2010 - 21,658, 2002 - 18,611, 1989 - 20,182; 1973 - 17,000.

Narjan-Mar
rus. Нарьян-Мар
Jedna od glavnih ulica u Narjan-Maru
Administrativni podaci
Država Rusija
Autonomni okrugNenecija
Osnovan1931
Status grada1935.
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2010.19.456
Aglomeracija (2009.)26.748
Geografske karakteristike
Koordinate67° 38′ 28″ S; 53° 02′ 41″ I / 67.641111° S; 53.044722° I / 67.641111; 53.044722
Vremenska zonaUTC+4
Aps. visina6,4 m
Površina19,53 (goroda); 42,657 (gorodskogo okruga) km2
Narjan-Mar na karti Rusije
Narjan-Mar
Narjan-Mar
Narjan-Mar na karti Rusije
Ostali podaci
Poštanski broj166000, 166001, 166002, 166004
Pozivni broj+7 81853
Registarska oznaka83
OKATO kod11111
Veb-sajt
http://www.adm-nmar.ru/

Istorija uredi

Industrijski razvoj na području oko Narjan-Mara počeo je 1930. godine, tokom prvog petogodišnjeg plana Sovjetskog Saveza. Rast regiona je bio direktan rezultat razvoja ugnjenog basena Pečora i izgradnje povezane industrijske infrastrukture.

Narjan-Mar je dugi niz godina bio centar drvne industrije, a poseduje nekoliko velikih, koji trenutno ne rade, drvoprerađivača. Trenutno najveći poslodavac u gradu je naftna kompanija Lukoil.

Važnost gradu doprinosi jedina razvijena komercijalna luka na području od nekoliko hiljada kvadratnih milja. Kao rezultat, Narjan-Mar ima razvijene turističke i ugostiteljske usluge, sa nekoliko sauna i hotela. U gradu se takođe nalazi i lokalni muzej, veliki spomenik iz Drugog svetskog rata, pravoslavna crkva i istorijsko okruženje. Sportski ribolov je takođe moguć u ovoj oblasti.

Administrativni i opštinski status uredi

Narjan-Mar je administrativni centar autonomnog okruga Autonomnog okruga Rusije.[1] U okviru administrativnih podela, ona je inkorporirana kao grad od velikog značaja za okrug - administrativna jedinica koja ima status jednak distriktu.[1] Kao opštinska podela, urbani značaj grada Narjan-Mar je uvršten kao Narjan-Mar okrug.[1]

Transport uredi

 
Luka Narjan-Mara

Grad poseduje aerodrom Narjan-Ma, koji je povezan sa gradskim 3 km - dugačkim ruskim saveznim autoputem, A-381.

Geografija uredi

Klima uredi

Narjan-Mar ima subpolarnu klimu (Kepenova klasifikacija klimata) sa kratkim, blagim letima koji mogu da premaše +25 °C (77 °F) i vrlo hladne zime. Padavina je nešto veća leti nego u zimskim mesecima.

Klima Naryan-Mar
Pokazatelj \ Mesec .Jan. .Feb. .Mar. .Apr. .Maj. .Jun. .Jul. .Avg. .Sep. .Okt. .Nov. .Dec. .God.
Apsolutni maksimum, °C (°F) 2,7
(36,9)
2,8
(37)
7,9
(46,2)
14,2
(57,6)
27,8
(82)
33,4
(92,1)
33,9
(93)
30,8
(87,4)
23,9
(75)
17,2
(63)
6,5
(43,7)
3,0
(37,4)
33,9
(93)
Maksimum, °C (°F) −13,2
(8,2)
−12,8
(9)
−6,6
(20,1)
−2,0
(28,4)
4,7
(40,5)
14,1
(57,4)
18,8
(65,8)
14,7
(58,5)
9,3
(48,7)
1,6
(34,9)
−6,5
(20,3)
−10,1
(13,8)
1,0
(33,8)
Prosek, °C (°F) −17,2
(1)
−16,9
(1,6)
−10,9
(12,4)
−6,6
(20,1)
0,6
(33,1)
8,8
(47,8)
13,5
(56,3)
10,5
(50,9)
5,8
(42,4)
−0,8
(30,6)
−9,6
(14,7)
−14,0
(6,8)
−3,1
(26,4)
Minimum, °C (°F) −21,7
(−7,1)
−21,4
(−6,5)
−15,5
(4,1)
−11,2
(11,8)
−2,7
(27,1)
4,7
(40,5)
9,2
(48,6)
7,1
(44,8)
3,0
(37,4)
−3,3
(26,1)
−13,2
(8,2)
−18,3
(−0,9)
−6,9
(19,6)
Apsolutni minimum, °C (°F) −47,4
(−53,3)
−46,5
(−51,7)
−45,4
(−49,7)
−36,3
(−33,3)
−23,7
(−10,7)
−7,2
(19)
0,0
(32)
−4,3
(24,3)
−7,8
(18)
−26,4
(−15,5)
−40,2
(−40,4)
−47,6
(−53,7)
−47,6
(−53,7)
Količina padavina, mm (in) 29
(1,14)
24
(0,94)
26
(1,02)
29
(1,14)
37
(1,46)
48
(1,89)
55
(2,17)
70
(2,76)
60
(2,36)
52
(2,05)
37
(1,46)
36
(1,42)
503
(19,8)
Dani sa kišom 3 2 3 7 14 20 20 25 24 16 6 4 144
Dani sa snegom 24 22 23 17 11 2 0 0 1 12 20 24 156
Relativna vlažnost, % 82 82 81 78 76 72 75 83 86 88 87 84 81,2
Sunčani sati — mesečni prosek 6,0 47,0 128,0 200,0 187,0 248,0 264,0 160,0 98,0 52,0 13,0 1,0 1.404
Izvor #1: Pogoda.ru.net[2]
Izvor #2: NOAA (sun only, 1961-1990)[3]

Stanovništvo uredi

Prema preliminarnim podacima sa popisa, u gradu je 2010. živelo stanovnika, (%) više nego 2002.

Kretanje broja stanovnika
1939.1959.1970.1979.1989.2002.2010.
13.70013.22216.86423.43520.182[4]18.611[5]21.658

Vidi još uredi

Reference uredi

Spoljašnje veze uredi