Nacionalni park Kasanka
Nacionalni park Kasanka je nacionalni park stacioniran u Serenje rejonu u Centralnoj regiji Zambije. Obuhvata površinu od 390 km² i jedan je od najmanjih nacionalnih parkova u državi. Jedan je od prvih nacionalnih parkova u Zambiji sa kojim se privatno upravlja, a osnovan je 1. februara 1971. godine. Korporacija Kasanka Trast vodi park od 1986. godine i preuzima sve upravljačke odgovorsnosti u partnerstvu sa Odeljenjem za nacionalne parkove i divlje životnje. Prosečna nadmorska visina u parku je između 1210 i 1290 metara. Na prostoru parka nalazi se veliki broj plitkih jezera. U parku ima nekoliko višegodišnjih reka, a najveća je Luvomba, pritoka Lualupe. Iako je Nacionalni park Kasanka deo sisteam Bangeveulu, on nema direktu vezu sa močvarom Bangeveulu.
| Nacionalni park Kasanka | |
|---|---|
IUCN kategorija II (nacionalni park) | |
 | |
  | |
| Mjesto | Centralna regija  Zambija |
| Najbliži grad | Serenje |
| Koordinate | 12° 34′ 6.0″ S 30° 12′ 0″ E / 12.568333° J; 30.20000° I |
| Površina | 390 km² |
| Osnovano | 1. februara 1971. godine |
| Upravljačko tijelo | Zambijska uprava za divlje životinje |
Popisano je 114 vrsta sisara uključujući nilskog konja i močvarnu antilopu sitatungu. Nekoliko vrsta je dovođeno u park kako bi se razmnožile, a one uključuju zebru i afričkog bivola. Skoro deset miliona slepih miševa Eidolon helvum stigne u ovaj park, tokom zimskog perioda, gde budu tri meseca, od oktobra do decembra, čineći ovu migraciju najvećom među svim sisarima na svetu. U parku je identifikovano preko 471 vrste ptica.
Topografija i vegetacija uredi
Nadmorska visina u nacionalnom parku varira, a prosečna je oko 1250 metara. Park je staciniran u Serenje rejonu u Zambiji, dok je njegova površina 390 km², dok postoje podaci da je površina blizu 450 km², a najmanji je u državi.[1] Topografija parka je relativno ravna sa izuzetkom Mambilim vodopada koji se nalaze blizu Mulauši centra za zaštitu stenovitih područja. U parku se nalazi devet stalnih jezera. Veće reke parka su Luvombva, Mulembo, Kasanka, Mulauši i močvarna reka Musola. Rečni tokovi i lagune pokrivene su trskom.[1][2]
Staništa uredi
_(cropped).jpg)
U parku postoje različita staništa. Šumsko jezero Maiombo obuhvata oko 70% površine Kasanke, a njene obale bogate su drvećem. Na prostoru parka požari su bili česti, što je rezultiralo velikom broju mladih drveća.[3]
U parku su prisutne tri vrste šuma: Močvarne, rečne i suve zimzelene šume.[4] Rečne šume stacionirane su uz reke parka, najviše duž obala reke Luvombve. Svi tipovi šuma izloženi su riziku od čestih požara.[5]
Suve zimzelene šume vrlo su sklone požarima u sušnom delu godine, a nazivaju se chiya, što na lokalnom jeziku znači spaljeno.[6][1]
Močvare duž parka izuzetno su značajne za živi svet u parku i dom su za sitatungu, močvarnu antilopu.[7]
Rečni delovi Nacionalnog parka Kasanka protežu se u dužinu od 100 km. Mnoge reke, pogotovu Lubombva bogate su šumom na njihovim obalama, dok su obale reka poput Kasanke i Mulebmo travnate površine. Sve reke bogate su raznim vrstama riba i ostalim vodenim životinjama.[1]
Fauna uredi
Sisari uredi
U parku je zabeleženo ukupno 114 vrsta sisara, a broj njih bio je mnogo manji zbog prisustva krijumčarenja. Puku, vrsta antilope jedan je od simbola ovog parka, a park još nastanjuju Sylvicapra grimmia, Tragelaphus sylvaticus, Phacochoerus africanus, Chlorocebus pygerythrus, Papio cynocephalus i one su relativno česte u celom parku, dok se nilski konj najčešće sreće u rekama i jezerima parka, uključujući i jezero Vasa. Na prostoru parka ukupno je popisano oko 1000 vrsta životinja, uključujući retkog plavog majmuna.[8]
Broj slonova u parku se povećao, a ravna područja parka nastanjuju i Redunca arundinum, afrički bivo, sabljasta antilopa i Alcelaphus buselaphus lichtensteinii, koja se u okviru parka sreće u sušnoj sezoni. Park nastanjuje i mala populacija ravničarskih zebri, dok su vrste konjska antilopa, močvarna antilopa i Raphicerus sharpei takođe prisutne ali se retko viđaju.[9]
Najveći predator parka je leopard. Lavovi više nisu prisutni u parku, dok su hijene sezonski posetioci ovog područja. Prugasti šakal je uobičajen i često primećen u ranim jutarnjim časovima u parku. Popisan je niz manjih mesoždera koji uključuju Atilax paludinosus, Ichneumia albicauda, Civettictis civetta, Genetta tigrina, Galerella sanguinea, Mungos mungo i vrstu Helogale parvula. Retko viđeni u parku su karakali, servali, jazavac medojed, Rhynchogale meller, Raphicerus sharpei i Papio cynocephalus. Park nastanjuju i dve vrste vidre, u parkovim rekama, močvarama i jezerima.
Slepi miševi uredi
Jedna od najčešćih vrsta slepog miša je Eidolon helvum koja park anastanjuje od oktobra, a najveći broj njih stigne do sredine novembra. Procenjeno je da ih u ovom periodu u okviru parka bude od osam do deset miliona. Smatra se da je ovo najveći broj sisara naseljenih na jednom mestu, kao i najveća migracija sisara u svetu. Dolazak slepih miševa na ovo područje najčešće se poklapa sa pročetkom prvih kiša i sazrevanja jagodičastog voća. Procenjuje se da slepi miševi na ovom području za tri meseca pojedu oko 330.000 tona plodova.[10] Prisustvo velikog broja ovih sisara privlači mnoge predatore koji ih love odnosno orolove, sokolove, žabe i zmije.[11] Studije su pokazale da je najveći razlog dolaska slepih miševa u ovolikom broju na ovo područje obilje plodova tokom sezone. Njihov dolazak počinje postepeno prve nedelje oktobra, a najviše ih je u novembru i početkom decembra. Broj počinje da se smanjuje u drugoj nedelji decembra. Kasnije studije pokazale su da bi dalji dolazak slepih miševa mogao da ugrozi stanište nacionalnog parka.[12]
Ptice uredi
Na prostoru Nacionalnog parka Kasanka popisano je više od 330 vrsta ptica, što je izuzetno veliki broj, s obzirom da se radi o izuzetno maloj površini na kojoj se nacionalni park nalazi.[13] Neke od vrsta koje nastanjuju park su Trochocercus cyanomelas, Apalis alticola, Lybius minor, Estrilda perreini, Turdus olivaceus, Ploceus bicolor, Hypargos niveoguttatus, Mandingoa nitidula, Lonchura nigriceps, Cyanomitra verticalis, Pogoniulus bilineatus, Indicator variegatus, Indicator meliphilus, Campephaga quiscalina, Platysteira peltata, Atimastillas flavicollis, Phyllastrephus cerviniventris, Chlorocichla flaviventris i Phyllastrephus cabanisi.[14] Vrste koje nastanjuju samo ovaj park, a nema ih u regionu uključuju Phyllastrephus cabanisi, Eremomela scotops, Coracias spatulatus, Melaniparus rufiventris, Anthoscopus caroli, Anthus nyassae, Anthus caffer, Salpornis salvadori, Elminia albicauda, Muscicapa boehmi, Hyliota flavigaster, Sylvietta ruficapilla, Emberiza cabanisi, Crithagra mennelli, Cercotrichas barbata, Monticola angolensis, Pachycoccyx audeberti, Anthreptes anchietae, Stactolaema anchietae i vrstu Stactolaema whyti.[13]
Ostala divljač uredi
Pored velikig broja životinjskih vrsta, Kasanka je dom neverovatne raznolikosti insekata i drugih zglavkara. Mnoge reke i močvare dom su za veliki broj vodozemaca. Veliki krokodili se nalaze u rekama, a veliki primerci se mogu videti duž reke Kasanka i Luvombve.
Vrste poput nilskog varana mogu se videti u parku, dok su afrički piton, šumska kobra i Natriciteres olivacea često viđene vrste na ovom području. Tri vrste gekona, jedna vrsta rovaša i dve vrste guštera popisane su u parku.[14]
Upravljanje parkom uredi
Parkom rukovodi Zambijska uprava za divlje životinje, koja se smatra jednim od najboljih koja upravlja i administrira među svim zemljama u Africi. Rukovodstvo se suočava sa sve većim izazovima kao što je povećanja broja stanovnika u zemlji. Ovo se manifestuje u obliku povećanja lova i ilegalnih berbi iz nacionalnih parkova, seče šuma, proizvodnje uglja i poljoprivrednih aktivnosti. Tokom osamdesetih godina, administracija Zambije se suočila sa nedostatkom obučenog osoblja, saobraćaja i patrola, što je dovelo do toga da Vlada Zambije zatraži podršku nevladinih organizacija i privatnih organa.[15]
Godine 1987. osnovana je neprofitna organizacija Kasanka Trast, koja je oslobođena poreza u Zambiji. Organizacija ima sporazum o saradnji sa Odeljenjem za divlje životinje Zambije i prema sporazumu odgovorna je za upravljanje infrastrukturom i staništem, širenjem zajednice i turizmom parka. Kasanka je ujedno postala prvi nacionalni park kojim upravlja privatna organizacija.[16] Ova organizacija ima za cilj da pokrije svoje troškove kroz prihode ostvarene od turizma, ali se i dalje oslanja na spoljašnje finansiranje, odnosno donacije.[15] Otkad je Kasanda Trast uključena u organizaciju, postignut je značajan napredak, kreirana ogroman mreža puteva, odlična turistička infrastruktura i centar za očuvanje zajednice. Organizacija ima oko 90 zaposlenih u lokalnoj zajednici i aktivan program informisanja u okolnim zajednicama.[17]
Reference uredi
- ^ a b v g Musambachime, Mwelwa C (2016). One Zambia, One Nation, One Country. Xlibris Corporation. str. 478. ISBN 9781514462287.
- ^ East 1989 , p. 12
- ^ McIntyre, Chris (2008). Bradt Zambia: The Bradt Travel Guide. Bradt Travel Guides. str. 312. ISBN 9781841622262.
- ^ Martha Holmes; Michael Gunton (2009). Life: Extraordinary Animals, Extreme Behaviour. University of California Press. str. 206.
- ^ Jachmann, Hugo (2012). Estimating Abundance of African Wildlife: An Aid to Adaptive Management. Springer Science & Business Media. str. 111. ISBN 9781461513810.
- ^ Smith, Paul P.; Fisher, Robert. „Chipya in Kasanka National Park, Zambia: Floristics, Soils and Dynamics”. Systematics and Geography of Plants. 71 (2): 923—34. ISSN 1374-7886. JSTOR 3668728. [Pretplata neophodna (pomoć)].
- ^ East 1999, str. 126
- ^ East 1989, str. 14–15
- ^ East 1999, str. 341
- ^ Carrer, Olivier Le (2015). Atlas of Cursed Places: A Travel Guide to Dangerous and Frightful Destinations. Hachette UK. ISBN 9780316353519.
- ^ Mikula, P.; Morelli, F.; Lučan, R. K.; Jones, D. N.; Tryjanowski, P. (2016). „Bats as prey of diurnal birds: a global perspective”. Mammal Review. doi:10.1111/mam.12060.
- ^ Acton, Q. Ashton, ur. (2012). „University of Aberdeen:The ecological impacts of a migratory bat aggregation on its seasonal roost in Kasanka National Park, Zambia”. Issues in Ecosystem Ecology: 2011 Edition. ScholarlyEditions: 37. ISBN 9781464964824.
- ^ a b „Kasanka National Park”. Zambia Tourism Board. Pristupljeno 15. 10. 2016.
- ^ a b „Guidebook”. Kasanka National Park, Zambia. Arhivirano iz originala 19. 10. 2016. g. Pristupljeno 15. 10. 2016.
- ^ a b „David Lloyd”. The Telegraph. Pristupljeno 15. 10. 2016.
- ^ East 1999, str. 76
- ^ East 1989, str. 13
Literatura uredi
- Musambachime, Mwelwa C (2016). One Zambia, One Nation, One Country. Xlibris Corporation. str. 478. ISBN 9781514462287.
- East, Rod (1999). African Antelope Database 1998 - Volume 21 of Iucn/Ssc Action Plans for the Conservation of Biological Div Issue 21 of Occasional papers of the IUCN Species Survival Commission. IUCN. ISBN 9782831704777.
- East, Rod (1989). Antelopes: Southern and South Central Africa - Part 2 of Antelopes: Global Survey and Regional Action Plans, Rod East IUCN/SSC action plans for the conservation of biological diversity. IUCN. ISBN 9782880329709.
Spoljašnje veze uredi
- Zvanični veb-sajt Arhivirano na sajtu Wayback Machine (15. avgust 2018)