Nea Haravgi (Kožani)

насељено место у Грчкој

Nea Haravgi (grčki: Νέα Χαραυγή, Nea Haravgi) je naseljeno mesto u sastavu opštine Kožani, okrug Kožani, u periferiji Zapadna Makedonija, Grčka.

Nea Haravgi
Νέα Χαραυγή
Administrativni podaci
Država Grčka
PeriferijaZapadna Makedonija
OkrugKožani
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 20011.209
Geografske karakteristike
Koordinate40° 19′ 31″ S; 21° 49′ 28″ I / 40.32521936199869° S; 21.824382659799948° I / 40.32521936199869; 21.824382659799948
Vremenska zonaUTC+2 (EET), leti UTC+3 (EEST)
Aps. visina756 m
Nea Haravgi na karti Grčke
Nea Haravgi
Nea Haravgi
Nea Haravgi na karti Grčke
Poštanski broj501 00
Registarska oznakaΚΖ

Ime uredi

Ime Haravgi, naselje nosi od 1961. godine. Pre toga selo se zvalo Αμύγδαλα, Amigdala (1). Do 1928. godine selo se zvalo Τζουμά, Dzuma (2), izvedeno od turskog imena sela: Cuma, Džuma.

Geografija uredi

Selo leži u zapadnom podnožju planine Karakamen (Vermio).

Istorija uredi

Otomanski period uredi

U knjizi „Etnografija Jedrenskog, Bitoljskog i Solunskog vilajeta“, izdatoj u Carigradu 1878. godine, a koja navodi statistike vezane za muško stanovništvo određenih naselja 1873. godine, navodi se da se selo Džuma nalazi u kazi Džumali, ima ukupno 600 domaćinstava sa 1.180 žitelja muslimana. (4)

Stefan Verković u delu „Topografsko-etnografske karakteristike Makedonije“, piše o selu Džuma:

"Pola sata zapadno od sela Bajrakli, nalazi se muhamedansko selo Džuma, podeljeno na dva dela. Jedan deo sela se nalazi na brdu, a drugi u polju. U selu je 36 kuća sa 105 nufuza (poreskih glava), koji plaćaju porez 3.800 pjastra. U selu se nalaze 2 džamije i nekoliko izvora pitke vode. U blizini sela je mesto gde se petkom održava pazar. (5)"

Službenik Bugarske egzarhije Vasil K'nčov (Vasil Kъnčov) u delu „Makedonija. Etnografija i statistika“ 1900. godine navodi da je Džuma tursko selo u Kajlarskoj kazi sa 850 stanovnika Turaka (3).

Po podacima grčkog konzulata u Elasoni iz 1904. godine navodi da u selu Dzuma živi 700 Turaka (6).

Posle Balkanskih ratova uredi

U toku Prvog balkanskog rata, selo oslobađa grčka vojska, a ugovorima posle Drugog balkanskog rata 1913. godine, i podele otomanske oblasti Makedonije, Džuma ulazi u sastav Kraljevine Grčke. Posle Grčko-turskog rata i dogovora o razmeni stanovništva selo je potpuno napušteno. Turci se iseljavaju u Malu Aziju, a na njihovo mesto se doseljavaju grčki prognanici iz Turske.

Po statistikama iz 1928. godine, selo je čisto izbegličko i ima 299 prognanih grčkih porodica sa 1.256 stanovnika (7). Iste 1928. godine selo menja ime u Amigdala, a od 1961. godine u Haravgi.

Krajem 80.-tih i početkom 90.-tih godina prošlog veka, zbog pronalaska velikih količina uglja selo je izmešteno u neposrednu blizinu grada Kožana i dobija svoje današnje ime Novi Haravgi (Nea Haravgi). Po poslednjem popisu stanovništva iz 2001. godine staro selo Haravgi ima samo 18 stanovnika.

Izvori uredi

  • [1]
  • [2]
  • [3]
  • „Makedoniя i Odrinsko. Statistika na naselenieto ot 1873 g.“ Makedonski naučen institut, Sofiя, (1995). str. 98-99.
  • Verkovičъ, S. I. Topografičesko-эtnografičeskій očerkъ Makedonіi, SPb, (1889). str. 165.
  • Σπανός, Κωνσταντίνος. "Η απογραφή του Σαντζακίου των Σερβίων", in: "Ελιμειακά", 48-49, 2001.
  • Κατάλογος των προσφυγικών συνοικισμών της Μακεδονίας σύμφωνα με τα στοιχεία της Επιτροπής Αποκαταστάσεως Προσφύγων (ΕΑΠ) έτος 1928

Spoljašnje veze uredi