Negrišori je naselje u Srbiji u opštini Lučani u Moravičkom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 499 stanovnika.

Negrišori
Spomenik ratnicima Balkanskih i Prvog rata, borcima NOB-a i žrtvama fašističkog terora
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugMoravički
OpštinaLučani
Stanovništvo
 — 2022.Pad 499
Geografske karakteristike
Koordinate43° 50′ 12″ S; 20° 11′ 10″ I / 43.8367° S; 20.1861° I / 43.8367; 20.1861
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina419 m
Negrišori na karti Srbije
Negrišori
Negrišori
Negrišori na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj032
Registarska oznakaLU

U neposrednoj blizini groblja u Negrišorima koje se nalazi na listi zaštićenih spomenika kulture Republike Srbije pod oznakom SK 1062, prolazi deonica Autoputa „Miloš Veliki”.

Zbog izgradnje autoputa srušeni su Dom kulture i spomenik podignut 1980. godine na kome su su bila upisana imena palih ratnika Balkanskog i Prvog svetskog rata, palih boraca NOB-a i žrtava fašističkog terora tokom Drugog svetskog rata.[1]

Demografija

uredi

U naselju Negrišori živi 462 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 45,6 godina (43,6 kod muškaraca i 47,7 kod žena). U naselju ima 183 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,00.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[2]
Godina Stanovnika
1948. 998
1953. 985
1961. 855
1971. 749
1981. 696
1991. 628 624
2002. 549 550
2011. 499
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[3]
Srbi
  
548 99,81%
Hrvati
  
1 0,18%
nepoznato
  
0 0,0%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference

uredi
  1. ^ „KINESKA KOMPANIJA SE IZVINILA ZBOG OŠTEĆENjA SPOMENIKA: Sanacija odmah o njihovom trošku”. Večernje novosti. 23. 3. 2023. Pristupljeno 25. 3. 2023. 
  2. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  3. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  4. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Literatura

uredi
  • Jovančević, Radoslav (1990). Negrišori : [hronika sela Negrišori]. Beograd: Odbor za proučavanje sela SANU. ISBN 86-7463-016-2. 
  • Nedović, Radisav (1993). Iz tame u svetlost : dvanaest decenija organizovanog rada na razvoju školstva, pismenosti i obrazovanja na području: Dučalovića, Rtara, Markovice i Negrišora. 
  • Slavković, Joviša M. (1993). Spomenička baština Dragačeva. Gornji Milanovac: Dečje novine. 
  • Slavković, Joviša M. (2009). Sela i varoši Dragačeva : hronika. Guča: Centar za kulturu, sport i turizam opštine Lučani "Dragačevo". ISBN 978-86-84383-71-8. 
  • Dragačevo : naselja, poreklo stanovništva, običaji. Beograd: Službeni glasnik : SANU. 2010. ISBN 978-86-519-0718-3. 
  • Marinković, Radovan M.; Marinković, Zoran (2010). Pisci iz Dragačeva : [leksikon]. Guča: Biblioteka Opštine Lučani. ISBN 978-86-88197-01-4. 
  • Slavković, Joviša M. (2017). Stanovništvo Dragačeva : od polovine XV do druge decenije XXI veka (2. dopunjeno izd.). Guča: Biblioteka opštine Lučani. ISBN 978-86-88197-29-8. 

Vidi još

uredi

Spoljašnje veze

uredi