Nestor Kostić (Divić, 1765 — Divić, 29. novembar 1837) je bio srpski seljak koji je krajem 18. veka projektovao i napravio spravu kojom je leteo.

Nestor Kostić
Datum rođenja(1765{{month}}{{{day}}})1765.
Mesto rođenjaDivićHabzburška monarhija
Datum smrti29. novembar 1837.(1837-11-29) (71/72 god.)
Mesto smrtiDivić, Austrijsko carstvo
Zanimanjepoljoprivrednik
Delovanjepionir vazduhoplovstva

Biografija

uredi

Kostić je rođen u selu Divić u Banatskoj klisuri, tadašnja Habzburška monarhija. Datum njegovog rođenja nije poznat. Prema Protokolu umrlih za 1832—1853. godinu, Nestor Kostić je preminuo 29. novembra 1837. godine, i to ispovedivši se prethodno i pričestivši se. Sahranjen je 1. decembra i živeo je 72 godine. Na osnovu toga može se zaključiti da je 1765. godina njegovog rođenja.[1] U Istanbulu je 5. juna 1937. štampan tekst u listu Republika, u kojem piše da je među pionirima vazduhoplovstva koji su dotad bili zaboravljeni i Nestor Kostić, seljak iz rumunskog sela Divić, koji je pre 170 godina uspeo da leti pomoću jedne sprave. On je u toku 1765. godine pravio zmajeve za seosku omladinu, a za sebe konstruisao jednu neobičnu spravu, koju je usavršavao sve do iduće godine. Pozivajući se na Republiku, beogradska Politika je 6. juna 1937. objavila tekst pod naslovom „Da li je seljak Nestor Kostić napravio avion pre 170 godina”. Rumunski časopis Romana aeriana objavljuje tekst 1941, godine, pozivajući se isto na istanbulsku Republiku, u kome iznosi slične podatke, ali i uz dosta razlika. Politika piše da je Nestor izvršio svoj prvi i jedini let i da je uspeo da preleti sedamdeset metara, tako što se bacio pomoću svoje sprave sa brežuljka od trideset metara. Nasuprot Politici, Romana aeriana tvrdi da je leteo više puta, sve dok ga jednom vetar, koji je duvao jačinom od 70 kilometara na sat, nije srušio, kao i da je poleteo sa brežuljka od osamdeset metara visine. Takođe, rumunski list pretpostavlja da je njegovo pravo prezime Kostika i da je Rumun.[2]

Prema kazivanju njegovog daljeg potomka iz Divića, Slavka Slave Golubovića, Nestor je bio veliki i nosio je kiku. Napravio je trup letelice ili čun od drveta, a krila od perušaka ćuraka i gusaka. Želeo je da preleti Dunav i stigne u Serviju (Srbiju). On je poleteo sa brega po menu Bobićev krst i srušio se u senjaku jedne kruške, misleći da je to vrbak nadomak Velikog Gradišta. Leteo je dvesta metara vazdušnom linijom. Čun od letelice su doskora čuvali na tavanu, jer je služio kao ostava za pasulj.[3] Nekoliko porodica u Diviću imaju porodični nadimak Nestorovi, koji su dobili po njemu.[4]

Reference

uredi
  1. ^ Naša reč, 2020 & 19.
  2. ^ Naša reč, 2020 & 18.
  3. ^ „Avijacija, istorija i Balkan: Kako je Srbin iz Rumunije pre dva veka maštao da preleti Dunav”. bbc.com. 
  4. ^ „Nestorov let - stvarnost i(li) legenda”. Naša reč: 14. 15. april 2016. 

Literatura

uredi
  • „Nestor Kostić - od Bobićevog krsta do Beograda, Bukurešta, Istanbula...”. Naša reč: 18—19. 20. mart 2020.