Nikola VII Zrinski
Nikola VII Zrinski (1620-1664) bio je hrvatski feudalac i ban.[1]
Nikola VII Zrinjski | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 1. maj 1620. |
Mesto rođenja | Čakovec, Habsburška monarhija |
Datum smrti | 8. septembar 1664.44 god.) ( |
Mesto smrti | Kuršanečki Lug kraj Čakoveca, Habsburška monarhija |
Vojna karijera | |
Služba | 1637-1664. |
Vojska | Kraljevina Hrvatska |
Čin | ban Hrvatske i Slavonije (1647—1664)[1] |
Učešće u ratovima | Tridesetogodišnji rat Bitka kod Sentgotharda |
Vojskovođa uredi
Nikola VII Zrinski rođen je 1. maja 1620. u Čakovcu, u hrvatskoj velikaškoj porodici. Od mladosti istakao se vođenjem malog rata protiv Turaka u Vojnoj krajini. Potukao je turske snage kod Kaniže 1637. U tridesetogodišnjem ratu (1618-1648) Zrinski je sa 3.000 hrvatskih konjanika prebačen u Mađarsku za ugušenje ustanka pod Đerđom Rakocijem, a zatim se istakao u borbama protiv Šveđana i u operacijama u istočnoj Nemačkoj, Češkoj i Moravskoj, pa je dobio zvanje generala svih hrvatskih trupa.[1]
1647. postao je hrvatski ban, a 1661. izgradio je tvrđavu Novi Zrin na ušću Mure u Dravu. U austro-turskom ratu 1663-1664, u sadejstvu s austrijskim snagama, Zrinski je učestvovao u zauzimanju Berzenca, Baboče i Barča, a zatim u paljenju Pečuja. Da bi omeo turski pohod prema severu, Zrinski je uništio turski mostobran na Dravi kod Darde i spalio utvrđeni Sulejmanov most kod Osijeka.[1]
Političar i pesnik uredi
Kao feudalac borio se protiv težnji austrijskog apsolutizma da uništi ostatke hrvatske državnosti. U epu koji je napisao o padu Sigeta (1566), Sirena Jadranskog mora (mađ. Adriai tengernek Syrenája) iz 1651. kritikovao je stav Habsburgovaca prema Hrvatskoj i Ugarskoj.[1]
Reference uredi
Literatura uredi
- Gažević, Nikola, ur. (1976). Vojna enciklopedija (knjiga 10). Beograd: Vojnoizdavački zavod.