Ninaja
Ninaja je dinarska planina u jugozapadnoj Srbiji, istočno od Sjenice i severozapadno od Tutina. Prostire se na širim obroncima Pešterske visoravni, na njenoj severozapadnoj strani, između Golije sa Jankovim kamenom, Peštera i Žilindara. Do nje se može doći od manastira Sopoćani i istoimenog motela, nedaleko od Novog Pazara i Sjenice. Najviši vrh planine je Homar, odnosno na njemu kota Suhi krš, visoka 1 462 m, drugi po visini je Žabren (1 416 m), a treći Vlaški vrh (1 358 m).
Ninaja | |
---|---|
Geografske karakteristike | |
Ndm. visina | 1.462 m |
Koordinate | 43° 11′ 19″ S; 20° 16′ 04″ I / 43.188666° S; 20.267666° I |
Geografija | |
Države | Srbija |
Ne postoje pouzdani podaci o poreklu toponima Ninaja. Neki ime planine dovode u vezu sa imenom Nina Belova, velikog vojskovođe, mitskog osnivača Asirskog carstva, za koga se veruje da potiče iz vremena oko 2000 godina pre Hrista, a u narodnom predanju živi kao bog Bak, gospodar lova. Smatra se prvim zvaničnim osvajačem celokupnog, do tada poznatog, sveta.
U okviru Ninaje, kao jedne planine, izdvajaju se pojmovi Homar, Velika Ninaja, Mala Ninaja, Pružanska Ninaja itd. Šire područje najvišeg vrha nosi naziv Homar i praktično je odvojena planina.[1]
Reference uredi
- ^ Delibašić, Tomica (2019). Planine i vrhovi Balkana. JP Službeni glasnik, Planinarski savez Srbije.
Literatura uredi
- Mala enciklopedija Prosveta (3 izd.). Beograd: Prosveta. 1985. ISBN 978-86-07-00001-2. Nedostaje ili je prazan parametar
|title=
(pomoć) - Marković, Jovan Đ. (1990). Enciklopedijski geografski leksikon Jugoslavije. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 978-86-01-02651-3.