Обични киви
Obični ili smeđi kivi[3] (lat. Apteryx australis) je vrsta kivija koji nastanjuje južno ostrvo Novog Zelanda. Do 2000. godine je smatran istom vrstom kao i kivi sa severnog ostrva, i još uvek je po nekima.
Obični kivi | |
---|---|
![]() | |
Naučna klasifikacija | |
Carstvo: | |
Tip: | |
Klasa: | |
Infraklasa: | |
Red: | |
Porodica: | |
Rod: | |
Vrsta: | A. australis
|
Binomno ime | |
Apteryx australis | |
![]() | |
Areal smeđeg kivija |
Opis
urediSmeđi kivi nema žlezde iz kojih teče ulje, a njegovo perje nema zupce i kukice. Ima velike brkove oko usta i nema rep, samo trticu. Dug je 45-55 cm, ženka je teška 2,1-3,9 kg, a mužjak 1,6-2,8 kg. Kljun je dug i tanak, i pomalo zakrivljen prema dnu. Ovo je noćna ptica, kao i ostali kiviji. Perje je riđe boje i lagano isprugano.
Smeđi kiviji komuniciraju zvukom i njime brane teritorije. Takođe pevaju u duetu, sa ženkom koja se oglašava sa "kee-wee" ili "kee-kee" i mužjakom sa "kurr kurr"[4]. Mužjaci su vokalniji i oglašavaju se u uspravljenoj poziciji sa raširenim nogama i kljunom uperenim prema gore. Imaju duge kljunove sa nosnicama na vrhu, što im daje odličan osećaj mirisa. Ovo koriste više nego vid ili sluh kada traže hranu skrivenu u zemlji. Hrane se glistama, larvama, puževima, paucima, gusenicama i pravokrilcima. Želudac im je slab. Slepo crevo im je dugo i tanko i pomaže u varenju.
Ženke smeđeg kivija, kao i kod drugih vrsta kivija, imaju dva jajnika, ali samo levi jajovod funkcioniše, što dopušta jajima iz oba jajnika da prođu. Monogama je vrsta i kada se mužjak i ženka spare ostaće zajedno do kraja života i braniti svoju teritoriju. Veličina teritorije je između 12 i 106 jutara zemlje. Gnezda prave u jazbinama ili skrivene ispod guste vegetacije. Ženka snese 1-2 jajeta, obično samo jedno, koja mužjak inkubira 90 dana. Nakon nekoliko dana ptić izlazi iz gnezda i sam se hrani, ali sa roditeljima može ostati oko jednu godinu. Kada ne inkubiraju jaja, odmaraju se sami na zaklonjenim mestima na nivou tla.
Taksonomija
urediPostoje dve podvrste običnog kivija:
- (lat. Apteryx australis australis) koja živi na Južnom ostrvu i broji populaciju oko 7000 jedinki i
- (lat. Apteryx australis lawryi) koja živi na Stjuart ostrvu i broji populaciju oko 20.000 jedinki.
Rasprostranjenost i stanište
urediSmeđi kivi živi na Južnom ostrvu i ostrvu Stjuart. Na Južnom ostrvu žive u Fjordlendu i Vestlendu. Staništa su im umerene i suptropske šume, travnjaci i šikare, što gušće to bolje. Na ostrvu Stjuart takođe žive na peščanim dinama.
Zaštita
uredi2000., nakon što je priznat kao zasebna vrsta od strane IUCN-a, smeđi kivi je smešten među ranjive vrste. Njih oko 27 000 (procena od 1996-e) živi na površini od oko 9 800 km². Oposumi i velike lasice jedu jaja, a ptiće jedu mačke i takođe lasice. Odrasle ubijaju psi,mačke, lasice i oposumi. Populacija ostrva Stjuart je stabilna jer ovi grabljivci još nisu došli na to ostrvo, ali je moguće da su ga 2000. kolonizovale velike lasice.
Izvori
uredi- ^ BirdLife International (2013). „Apteryx australis”. IUCN Red List of Threatened Species. Version 2013.2. International Union for Conservation of Nature. Pristupljeno 26 novembra 2013. Proverite vrednost paramet(a)ra za datum:
|access-date=
(pomoć) - ^ Brands, S. (2008)
- ^ Davies, S. J. J. F. (2003)
- ^ „Southern brown kiwi”. Maj 2014. Proverite vrednost paramet(a)ra za datum:
|date=
(pomoć)