Odnosi Jugoslavije i Saveznika

Sile Osovine su 6. aprila 1941. godine napale Kraljevinu Jugoslaviju, a kralj Petar II Karađorđević i Ministarski savet odlaze u London. U januaru 1942. godine, Ministarski savet Kraljevine Jugoslavije pod predsedništvom prof. dr Slobodana Jovanovića je imenovao brigadnog generala Dragoljuba Dražu Mihailovića za ministra vojske, mornarice i vazduhoplovstva, kao i načelnika štaba Vrhovne komande Jugoslovenske vojske.

General Montgomeri, kralj Petar II i Vinston Čerčil (4. jul 1941)

Tokom juna i jula 1943. godine, britanski premijer Vinston Čerčil odlučuje da umanji podršku Mihailoviću i značajnije podrži partizanski pokret pod vođstvom Josipa Broza Tita, uprkos upozorenjima da će time omogućili komunistima da preuzmu vlasti u Srbiji i Jugoslaviji. Iako je posleratna istoriografija u socijalističkoj Jugoslaviji kao razlog okretanja savezničke politike prema partizanima navodila da su tome doprineli izveštaji Ficroja Maklina, Vilijama Dikina i Randolfa Čerčila o saradnji JVuO sa italijanskim i sporadično sa nemačkim okupacionim snagama, glavni razlog jeste bio veća aktivnost partizanskih snaga na terenu.

Savezničke misije u Jugoslaviji

uredi
Datum Šifrovani naziv Metod Polazak Sletanje Članovi Napomene
20. septembar 1941. Misija Bulsaj podmornica   Malta Petrovac

  Nezavisna Država Crna Gora

Prva misija Uprave za specijalne operacije na teritoriji okupirane Kraljevine Jugoslavije, sa zadatkom da utvrdi stanje na terenu i podstakne pokrete otpora na saradnju.
26. januar 1942. podmornica Aleksandrija Mljet  Kraljevina Italija
4. februar 1942. Misija Hidra podmornica Aleksandrija Petrovac

  Nezavisna Država Crna Gora

4. februar 1942. vazdušni desant Sokolac  Nezavisna Država Hrvatska Odmah po prizemljavanju su zarobljeni od domobrana i predati nemačkim okupacionim vlastima u Sarajevu.
28/29. april 1942. vazdušni desant Između Berana i Novog Pazara
  • Milisav Bakić
  • Milisav Semiz
Poslati bez znanja Vlade Kraljevine Jugoslavije u egzilu. Zarobljeni od lokalnih kvislinških formacija i predati nemačkim snagama.
Avgust 1942. Misija Bulsaj vazdušni desant Sinjajevina  Nezavisna Država Crna Gora
Septembar 1942. vazdušni desant Spušten padobranom sa radio aparatima za Mihailovića i Iliju Trifunovića Birčanina, u početku da ih poveže sa Kairom, a kasnije sa Istanbulom i konačno sa Alžirom (u maju 1944. godine), kako ne bi morali da kontakt sa Saveznicima održavaju preko Uprave za specijalne operacije.
25. decembar 1942. Misija Bulsaj vazdušni desant Gornje Lipovo  Nezavisna Država Crna Gora Šef Balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije pukovnik Vilijam Bejli se pridružio pukovniku Hadsonu u Mihailovićevom štabu. Zadatak mu je bio da izvesti o vojnoj vrednosti JVuO, nagovori ih na šire akcije i da prouči njihove političke namere.
Sredina aprila 1943 - 21. maj 1943. Misija Grinvud-Rutem vazdušni desant Homolje  Nedićeva Srbija Podmisija u regionalnom štabu JVuO sa zadatkom da nadgleda i ometa brodski saobraćaj na Dunavu, kojim se iz Rumunije prevozi nafta u Treći rajh, kao i prugu Beograd-Solun, značajnu sa snabdevanje Afričkog korpusa, te borskih rudnika bakra (najvećih u Evropi).
27. maj 1943. vazdušni desant Derna Crno jezero  Nezavisna Država Crna Gora Prva britanska misija poslata u Vrhovni štab NOVJ.
Septembar 1943. vazdušni desant Bizerta Mrkonjić Grad  Nezavisna Država Hrvatska Prva britanska misija poslata u Vrhovni štab NOVJ, potpuno odobrena i sa ličnom porukom od stranke Vinstona Čerčila.
Kraj avgusta 1944. Misija Rendžer vazdušni desant Američka misija upućena u štab generala Mihailovića sa zadatkom da učestvuje u operaciji Halijard, čiji je cilj bio spasavanje američkih vazduhoplovaca oborenih iznad jugoslovenske teritorije.

Sovjetski odnos

uredi

Do sredine 1942. godine, SSSR je pratio politiku Londona i podržavao Vladu Kraljevine Jugoslavije u emigraciji, održavajući sa njom diplomatske odnose i priznajući generala Mihailovića kao njenog legitimnog predstavnika. Iako su sa Titom imali direktne kontakte preko Kominterne, nisu želeli da podstiču revolucionarne aktivnosti iz straha od antagonizma zapadnih saveznika, što je moglo ugroziti opstanak Sovjetskog Saveza. Prva zvanična sovjetska misija stigla je 23. februara 1944. godine.

Vidi još

uredi