Opsada Plevena bila je ključna bitka tokom Rusko-turskog rata (1877—1878). Osvajanje Plevena, koju je odbranila najjača i najsposobnija vojska Osman Nuri-paše, označilo je prekretnicu rata, što je rezultiralo oslobađanjem Bugarske i ulaskom Rusije u Veliku igru kao lidera posle gubitka Krimskog rata.

Opsada Plevena 1877.
Deo Rusko-turski rat (1877—1878)

Osman paša se predao ruskom caru
Vreme20. jula10. decembra 1877.
Mesto
Ishod ruska pobeda; Bugarska će biti
Sukobljene strane
Ruska Imperija
Rumunija
 Osmansko carstvo
Komandanti i vođe
Aleksandar II Nikolajevič
Karol I Rumunski
Osman Nuri-paša
Jačina
122.000 50.000
Žrtve i gubici
38.000 15.000 / 40.000 se predalo

Bitka za Pleven ulazi kao jedan od nezaboravnih događaja u svetskoj vojnoj istoriji. Ruskom vojskom koja je opkolila grad lično je komandovao ruski car Aleksandar II Nikolajevič, a albanski garnizon opkoljenog vodio je Osman paša (nazvan po osnivaču osmanske dinastije), koji se predao i poslat u Harkov. Ipak, kasnije je postao osmanski ministar rata i pobedio Grke i Garibaldijevog sina Ričoti u prvom grčko-turskom ratu. Kneževina Srbija nije imala nameru da se umeša u rat posle gubitka takozvanog Javorski rat, ali pad Plevena promenio je položaj budućeg kralja Milana i Srbija je zauzela Niš i Pirot, što je iznerviralo čak i Rusi. [1][2][3]

Pobeda u ovoj bitki praktično je stekla nezavisnost Rumunije i Srbije.

Bitka odjekuje u književnosti i umetnosti uredi

Opsada u kojoj je Aleksandar II lično učestvovao bila je predmet mnogih umetničkih dela poput „Turskog gambita“, a ruskog cara su mnogi ljudi i snage toliko omražili da ga je rastrgao teroristički napad paklenom mašinom samo 3 godine nakon vojnog uspeha u Plevenu. Sa ovim napadom je veza u filmu Nikite MihalkovaSibirski berber”. [4]

Od ove vojne bitke, Pleven je postao grad vojne bugarske slave i bio je isprekidan spomenicima i crkvama pobede. Za vreme Varšavskog pakta osnovana je škola za rezervne oficire u Plevenu; škola vazduhoplovnih snaga; rezervna četvrta bugarska armija i rakete OTR-23 (SS-23 Spider) od 15. oktobra 1986, smešteni u obližnjem selu Teliš (Josif Gurko je pobedom kod Teliša zatvorio krug oko Plevena). U slučaju rata napunjenog nuklearnim bojevim glavama, rakete SS-23 trebalo je da postignu likvidaciju šeste flote SAD na Sredozemlju, odvraćanje turske vojske i razgradnju NATO baza u Grčkoj. [5][6]

Nakon rata na Kosova i Metohije i napadi 11. septembra 2001., Sjedinjene Države postavile su obaveznim Bugarskom da uništi ove projektile ako želi da postane član NATO-a, a Bugarska je to učinila na jesen 2002. godine. [7]

Reference uredi

Spoljašnje veze uredi