Oštra Glava

Насеље у Пчињском округу, Србија

Oštra Glava (do 2012. Ostra Glava[1]) je naselje u Poljanici, grad Vranje u Pčinjskom okrugu. Prema popisu iz 2011. ovo naselje imalo je 35 stanovnika (prema popisu iz 2002. imalo je 72 stanovnika).

Oštra Glava
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugPčinjski
GradVranje
Gradska opštinaVranje
Stanovništvo
 — 2011.35
Geografske karakteristike
Koordinate42° 43′ 22″ S; 21° 49′ 04″ I / 42.722833° S; 21.817666° I / 42.722833; 21.817666
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina625 m
Oštra Glava na karti Srbije
Oštra Glava
Oštra Glava
Oštra Glava na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj17507
Pozivni broj017
Registarska oznakaVR

Opis sela uredi

Oštra glava nalazi se u severozapadnom delu Poljanice, na levoj strani Veternice, između sela: Studena na istoku, Mijovce i Dupeljevo na severu, Ravni Del na zapadu i Golemo Selo na jugu. Razmešteno je na kosi zvanoj Ostroglavski rid koja je između Ostroglavske reke i Ostroglavskog potoka. Od centra Vlasa udaljena je oko 7 km.

Selo je nekada smatrano za mahalu Golemog Sela. Razbijenog je tipa, podeljeno u dve mahale: Ostru Glavu i Sinorski Deja.

U Ostru Glavu se najlakše stiže iz Golemog Sela, putem kroz mahalu Grnčarica i pored Ostroglavskog manastira. Nešto je teži prilaz sa severa iz Melova i Gaginca ili sa zapada preko Kopiljaka, slabijim seoskim putevima.

Postoje tragovi srpskog sela i starog groblja iz vremena pre naseljavanja Arnauta. Ti Srbi su osnovali selo i dali mu ime Ostra Glava. Po dolasku Arnauta, Srbi su izbegli niz Veternicu u unutrašnjost sadašnje Srbije. Ostru Glavu, kao arnautsko selo,1861. godine pominje austrougarski putopisac Han (Johann Georg von Hahn). Posle oslobođena 1878. godine, Ostru Glavu su ponovo naselili Srbi, iz Golemog Sela i iz Pčinje.

Zemlja u selu je lošeg kvaliteta i teška za obradu, ali su se stanovnici ipak bavili poljoprivredom, sa težištem na stočarstvo i ratarstvo. Bogato je bukovom, hrastovom i jasikovom šumom pa se u novije vreme razvila goroseča i izrada ćumura.

Ispod Ivanove čuke, između Manastirske i Ostroglavske reke, na mestu zvanom Manastir postojala je razvalina stare crkve, gde je podignuta nova obična crkvica posvećena Rođenju Presvete Bogorodice.

Seoska slava (krste, litije) je 28. avgusta, na Veliku Gospojinu.

Demografija uredi

U naselju Ostra Glava živi 35 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 53,4 godina (48,2 kod muškaraca i 61,2 kod žena).

Ovo naselje je u potpunosti naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[2]
Godina Stanovnika
1948. 129
1953. 153
1961. 120
1971. 105
1981. 96
1991. 84 84
2002. 72 72
2011. 35
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[3]
Srbi
  
72 100,0%
nepoznato
  
0 0,0%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference uredi

  1. ^ Statut Grada Vranja („Službeni glasnik grada Vranja“, broj 25/12) od 03.08.2012. god.
  2. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  3. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  4. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Literatura uredi

  • Rista T. Nikolić, Poljanica i Klisura, izdanje 1905. godine, pp. 151. (Srpski etnografski zbornik, Beograd, knjiga IV, Srpska kraljevska akademija).

Spoljašnje veze uredi