Papa Martin V

поглавар Римокатоличке цркве

Papa Martin V (januar ili februar 136920. februar 1431) je bio papa (11. novembra 1417 — 20. februara 1431),[1] koji je uspostavio papsku vlast u Rimu.

Martin V
Papa Martin V
Lični podaci
Puno imeOdo Kolona
Datum rođenjajanuar ili februar 1369.
Mesto rođenjaĐenacano, Papska država
Datum smrti20. februar 1431.(1431-02-20) (61/62 god.)
Mesto smrtiRim, Papska država
NarodnostItalijan
Papa
Redosled206.
Pontifikat11. novembar 1417 — 20. februar 1431.
Prethodnikrimski pretedent: Grgur XII
avinjonski pretedent Benedikt XIII
pizanski pretedent Jovan XXIII
NaslednikPapa Evgenije IV


detalji

Poreklo i politički uspon uredi

Rodio se januara ili februara 1369. godine u mestu Đenacano, kao sin Agapita Kolone i Katarine Konti. Bio je član bogate i cenjene italijanske porodice Kolona. Rimski antipapa Urban VI (antipapa 1378—1389) ga je postavio za visokog funkcionera Papstva u Rimu, a rimski antipapa Inoćentije VII (antipapa 1404—1406), ga je imenovao za kardinala. Godine 1410. postao je izaslanik antipape Pize, Aleksandra V (antipapa 1409—1410), u Bohemiji da pregovara sa Janom Husom.

 
Sabor u Konstanci

Sabor u Konstanci i Martinovo sedanje na Svetu stolicu uredi

Antipapa u Pizi Jovan XXIII (papa 1410—1415), se 1414. odrekao antipapske stolice pa je prešao na ujedinjenje antipapa i biranje novog pravog pape. Aragonski kralj Alfonso je održao sednicu da bi postavio svog papu u Rimu. Većina aragonskog sveštenstva bila je da avinjonskog papu Benedikta XIII (antipapa 1394—1423) ustoliči kao antipapu Pize (time bi Benedikt postao novi papa), ali Alfonso je bio protiv njega i bio je za rimskog antipapu Grgura XII. Na kraju 11. novembra 1417. godine za papu je izabran kardinal Odo Kolona, koji uzima ime Martin V, ali Alfonso je bio protiv njega. To je izazvalo mnoge pobune u Aragonu, a posebno u Saragosi i Valensiji, pa čak i napad Kastilje. Na kraju je 1430. godine morao da prizna Martina za papu. Posle završetka sabora Martin u maju 1418. kreće ka Rimu i u grad stiže u septembru 1420. godine.[traži se izvor]

Martinove osobine i odnosi sa susedima uredi

Martin je bio veoma umeren, obrazovan i sposoban. Počeo je da obnavlja Papsku državu i ukinuo je fiskalizam i centralizam i vrlo brzo se učvrstio na vlasti.

Antipape uredi

Antipape Benedikt XIV i drugi Benedikt XIV uredi

Benedikt XIII je umro 1423, a onda je Bernard Garnier postao antipapa Benedikt XIV, a Benedikta je 1429. godine nasledio Žan Karier, koji je isto uzeo ime Benedikt XIV, koji je umro 1437. godine.

 
Nadgrobna slika pape Klimenta VIII
 
Papa Martin V

Antipapa Kliment VIII uredi

U proleće 1430 Martin je poslao svoje legate u Kastilju da bi uticali na sklapanje mira između Kastilje i Aragona. Posle uspešnog zadatka, koji su izvršili legati u Aragonu se protiv Alfonsa podigla pobuna, kojoj su se pridružila i kraljeva braća. Alfonsova vojska nije mogla da se bori jer je bila previše iscrpljena. Pobuni se pridružuje i kardinal od Foiša. On je čak Gila Sančeza Munjoza, nadbiskupa Majorke, imenovao za antipapu Klimenta VIII, koji uopšte nije bio aktivan.[traži se izvor]

Kult presvetog imena Isusovog uredi

Martin je pozvao propovednika i franjevca Jovana Kapistrana pošto je propovedao kult presvetog imena isusovog i još bio optužen za jeres. Kapistran je tako rečito branio svoje prijatelje da je i sam papa prihvatio kult presvetog imena Isusovog.

Odnosi sa Napuljskom kraljevinom i smrt uredi

Još po dolasku na vlast pogoršao se Martinov odnos sa Jovanom, kraljicom Napulja. Martin je čak i sklopo savez protiv nje. U tom savezu je bila Đenova i anžujski vojvoda Luj III, koji je bio Jovanin rođak i koji je imao pravo na napuljski presto. Te godine je Luj izvršio invaziju na Kampaniju. Alfonso je po Jovaninom pozivu došao u julu 1421. godine i osvojio Napulj i tako postao Jovanin prestolonaslednik. Luj je posle toga izgubio podršku Martinovu, a istovremeno su se pogoršali Jovanini odnosi sa Alfonsom, koji se okrenuo protiv nje i u maju 1423. godine osvojio njenu palatu. Jovana je nekako uspela da pobegne i da se sastane sa Lujem, da raskine svoj ugovor sa Alfonsom i da Luja proglasi za svog naslednika. Alfonso se povukao u aprilu 1424. godine, a Jovana je povratila sve svoje oblasti osim zamaka Kastilije de Oroa i Novog dvorca.

Alfonso je bio toliko očajan da je 1326. godine sklopio savez sa Mlečanima i Firencom i time je objavio rat Vojvodstvu Milanu. Sa njima su u septembru 1430. godine stanovnici Tarenta sklopili savez. Martin ih je podržavao u tome, ali je umro već 20. februara 1431. godine.[traži se izvor]

Reference uredi

Literatura uredi


Titule Katoličke crkve
nema,
Grgur XI
(pre velike pauze)
Papa
14171431