Pasterov zavod u Novom Sadu

објекат и непокретно културно добро у Јужнобачком управном округу, Србија

Pasterov zavod u Novom Sadu, Zavod za antirabičnu zaštitu - Pasterov zavod, Novi Sad je nacionalna referentna ustanova za besnilo u Republici Srbiji, koja se bavi dijagnostikom besnila kod ljudi i životinja, praćenjem, kontrolom mera prevencije i prevencijom besnila kod ljudi i životinja. Osnovan je 1921. godine.[1]

Naziv
Pasterov zavod u Novom Sadu.
Osnovan
1921
Zemlja
Kraljevina SHS/Jugoslavija FNRJ/SFRJ SRJ/SCG Srbija
Direktor
dr Dragana Gazibara
Sedište
Novi Sad (Srbija)
Adresa
Novi Sad, Hajduk Veljkova br. 1
Sajt www.pasterovzavod.rs

U okviru obaveze praćenja kretanja epidemioloških i epizotioloških podataka o besnilu na prostoru Republike Srbije, Pasterov zavod u Novom Sadu je uključen u međunarodnu informatičku mrežu podataka o besnilu - RABNET, pod nadzorom SZO.[2]

Istorija uredi

 
Adolf Hempt, osnivač Pasterovog zavoda u Novom Sadu
 
Dekerova baraka u kojoj je u međuratnom periodu živeo Adalof Hempt, se danas nalazi Zbirka Medicinskog muzeja – Pasterov zavod, koji je u sastavu Muzeja Vojvodine. U glavnoj zgradi muzeja izložbeni prostor obuhvata kabinet doktora Hempta, dve bibliotečke sobe, prostoriju sa zbirkom nameštaja i trofeja, kao i hodnik sa sitnim nameštajem.

Samo 12 godina posle pariskog, osnovan je prvi Pasterov zavod u Srbiji i na Balkanu, 1900. u Nišu. Njegov doprinos preventivnoj medicini Srbije bio je ogroman, u prvom redu u proizvodnji vakcina protiv velikih boginja i besnila.[1]

Nakon završetka Prvog svetskog rata u oslobođenoj Srbiji i ratom opustošenom Pasterovom zavodu u Nišu obnovljen je naučni rad 1919. zahvaljujući njegovom novom upravniku Gerasimu Alivizatosu, Grku koji je došao da pomogne srpskom narodu. Alivizatos je autor tzv. mešovite metode u profilaksi besnila, u kojoj je kombinovao metodu dilucije žive vakcine sa koncentrovanijom vakcinom tretiranom etrom.[3]

Sa nastankom Kraljevini SHS ukazala se potreba za formiranjem novih Pasterovih zavoda u novoosnovanoj državi i tako i u Novom Sadu 1921. nastaje Pasterov zavod, prva ustanova te vrste u Vojvodini. Posle 1928. novosadski zavod preuzeo je primat od niškog Pasterovog Zavod i u celoj Kraljevini SHS postao je jedini aktivan Pasterov zavod i centralna antirabična ustanova sve do današnjih dana.[3]

Osnivač i prvi direktor Pasterovog zavod u Novom Sadu bio je dr Adolf Hempt, čija se vakcina protiv besnila koristila u većini evropskih zemalja, sve do sredine osamdesetih godina 20. veka, a i danas se pod drugim nazivom koristi u Južnoj Americi.[4]

U Pasterovom zavodu u Novom Sadu je njen direktor dr Hempt 1925. proizveo mrtvu vakcinu protiv besnila od nervnog tkiva inficiranih kunića, a kasnije jaganjaca, tretiranog etrom i fenolom, postavio električne uređaje za mlevenje mozgova za vakcinu, štampanje etiketa na staklenim ampulama, punjenje ampula, i za zataljivanje ampula, tako da je u Novom Sadu razvio industrijsku proizvodnju vakcine za celu Kraljevini SHS, a kasnije i za izvoz. Hemptovu vakcinu prihvatile su mnoge evropske države, Nemačka, Austrija, Čehoslovačka, Mađarska, Rumunija i Bugarska. Proizvodnja Hemptove vakcine u Novom Sadu trajala je do 1983, a na primer u Mađarskoj do 1989.[5]

Zavod za antirabičnu zaštitu - Pasterov zavod uredi

Na osnovu Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Izvršno veće Autonomne Pokrajine Vojvodine je 2006. donelo Odluku o osnivanju Zavoda za antirabičnu zaštitu - Pasterovog zavoda (kao naslednika Pasterovog zavoda u Novom Sadu osnovanog 1921) i u odluci navelo;[3]

  • Osniva se Zavod za antirabičnu zaštitu - Pasterov zavod, za obavljanje delatnosti u oblasti prevencije i laboratorijske dijagnostike, besnila i drugih zaraznih bolesti, na više nivoa.
  • Zavod u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti obavlja zdravstvenu delatnost iz oblasti prevencije i laboratorijske dijagnostike besnila i drugih zaraznih bolesti, odnosno prati i proučava raširenost besnila i predlaže mere za njegovo suzbijanje
  • Zavod vrši ispitivanje i primenu novih metoda prevencije i imunoprofilakse besnila, odnosno utvrđuje stručno-medicinske i doktrinarne stavove iz antirabične zaštite i pruža stručno metodološku pomoć u njihovom sprovođenju.

Unutrašnja organizacija uredi

Pasterov zavod u Novom Sadu u svom sastavu ima sledeće službe i odseke;

  • Službu za prevenciju i sprečavanje širenja besnila i drugih zaraznih bolesti
  • Službu za mikrobiološku i drugu dijagnostiku (referentna laboratorija za besnilo)
  • Službu za istraživanje i praćenje kretanja besnila i drugih zoonoza
  • Službu za obezbeđenje i kontrolu kvaliteta
  • Odsek za pravne, ekonomsko-finansijske, tehničke i druge slične poslove

Služba za prevenciju i sprečavanje širenja besnila i drugih zaraznih bolesti uredi

Antirabična ambulanta

U antirabičnu ambulantu Pasterovog zavoda pacijente ozleđene od životinja (pasa, mačaka, lisica i drugih sisara) upućuje izabrani lekar. U ambulanti Pasterovog zavoda, nakon primarne obrade rane, uzima se anamneza i na osnovu iskaza, kliničkog pregleda, koji lekar integriše sa podacima aktivnog i pasivnog nadzora epizootije besnila na teritoriji Republike Srbije, procenjuje se rizik i odlučuje o vakcinaciji protiv besnila. U antirabičnu ambulantu Pasterovog zavoda se javljaju i pacijenti kod kojih je započeta vakcinacija protiv besnila u inostranstvu, radi nastavka vakcinacije, kao i radi kontrole uspešnosti vakcinacije.

Ambulanta za lajmsku boreliozu

U Ambulanti za lajmsku boreliozu Pasterovog zavoda objedinjenim pristupom vrši se kompletan klinički pregled pacijenta, dijagnostičke procedure, uklanjanje krpelja sa pacijenata, kao i analize na samom krpelju, po shemi koju primenjuju referentni centri za Lajmsku boreliozu širom sveta.

Pasterov zavod Novi Sad predstavlja jedinstvenu ustanovu u kojoj multidisciplinarni tim stručnjaka ostvaruje zdravstvenu zaštitu po principu „Jedno Zdravlje“ (One Health) u cilju zaštite od Lajmske borelioze i drugih bolesti koje prenose krpelji.

Vidi još uredi

Izvori uredi

  1. ^ a b Kovačević, Snežana. „Prvih 100 godina Pasterovog zavoda u Novom Sadu”. Politika Online. Pristupljeno 2023-05-06. 
  2. ^ Baljošević S. Besnilo. Selected Papers on Rabies Prophylaxis, Pasteur Institute Novi Sad, 1996, 19-27
  3. ^ a b v Petrović M. 70 godina Pasterovog zavoda u Novom Sadu, 1991.
  4. ^ Lalošević D, Stankov S, Lazarević-Ivanc Lj, Lalošević V, Knežević I. Immunogenicity of BHK-rabies vaccine in human volunteers. Med Pregl. 1998;51 Suppl 1:17-9
  5. ^ Hempt A. Borba protiv besnila u Jugoslaviji i razvitak našeg domaćeg antirabičnog postupka.

Literatura uredi

  • Jovanović Batut M. Luj Paster. Srpski arhiv za celokupno lekarstvo 1895; 1(23-24):797-810
  • Svečana sednica u spomen Pasteru. Srpski arhiv za celokupno lekarstvo 1899, 3:141-142
  • Lazarević L. Sabrana dela, knj. 2. Glas Podrinja, Šabac, 1985, 152-153
  • Srpski arhiv za celokupno lekarstvo 1895; 1(11-12):341
  • Raspis ministra unutr. dela o upućivanju bolesnika u Pasterov zavod. Srpski arhiv za celokupno lekarstvo 1899, br. 3, 124-5
  • Kobliška A. O psećem besnilu; dijagnoza i profilaksa. Srpski arhiv za celokupno lekarstvo 1896, br. 426-430 i br. 9, 468-471
  • Marković M. Srpski arhiv za celokupno lekarstvo 1902; 9:385-403
  • Kenda I. Pokušaj suzbijanja besnila preventivnim cepljenjem pasa fenolizovanom eter-vakcinom. Arhiv Ministarstva poljoprivrede 1937, 4(7): 3-10

Spoljašnje veze uredi

  Mediji vezani za članak Pasterov zavod u Novom Sadu na Vikimedijinoj ostavi