Patrijarh srpski Kalinik I
Kalinik I je bio arhiepiskop pećki i patrijarh srpski od 1691. do 1710. godine.[1]
Patrijarh srpski Kalinik I | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | prva polovia 17. veka |
Datum smrti | 16. avgust 1710. |
Mesto smrti | Temišvar, Osmansko carstvo |
Arhiepiskop pećki i patrijarh srpski | |
Godine | (1691—1710) |
Prethodnik | Arsenije III |
Naslednik | Atanasije I |
Bio je rodom iz Skoplja. Uzeo je upravu nad Srpskom patrijaršijom pod turskom vlašću u najteže dane, posle velike seobe pod patrijarhom Arsenijem III. Kalinik je velikim požrtvovanim radom uspeo da očuva samostalnost Srpske patrijaršije sa središtem u Peći i olakša sudbinu Srba, preostalih na starim ognjištima. Sarajevo je posetio već tokom 1692. godine. Potom je za novog dabrobosanskog mitropolita postavio žitomislićkog jeromonaha Visariona. Tokom narednih godina, postavio je nove arhijereje i u ostalim upražnjenim eparhijama pod turskom vlašću. Umro je 1710. godine, prilikom posete Temišvaru.
Reference uredi
- ^ Vuković 1996, str. 271-273.
Literatura uredi
- Slijepčević, Đoko M. (1962). Istorija Srpske pravoslavne crkve. knj. 1. Minhen: Iskra.
- Samardžić, Radovan (1986). „Srpska crkva u Turskom carstvu 1690-1766”. Istorija srpskog naroda. 4 (1). Beograd: Srpska književna zadruga. str. 531—552.
- Tričković, Radmila (1994). „Srpski patrijarh Kalinik I: Druga obnova Pećke patrijaršije”. Istorijski časopis. 39 (1992): 87—118.
- Vuković, Sava (1996). Srpski jerarsi od devetog do 20. veka. Evro, Unireks, Kalenić.
- Radosavljević, Nedeljko (2009). „Kalinik I Skopljanac, patrijarh pećki”. Srpski biografski rečnik. 4. Novi Sad: Matica srpska. str. 793.
- Šuletić, Nebojša (2011). „Berat patrijarha Kalinika I” (PDF). Zbornik Matice srpske za istoriju. 83: 97—104.
- Šuletić, Nebojša (2013). „Poreske obaveze Pećke patrijaršije u vreme patrijarha Kalinika I (1691-1710)” (PDF). Zbornik Matice srpske za istoriju. 88: 9—23.
- Šuletić, Nebojša (2018). „Jugoistočna granica Srpske patrijaršije u doba osmanske vladavine”. Južni srpski krajevi u XIX i XX veku: Društveno-ekonomski i politički aspekt. Vranje: Narodni muzej. str. 47—57.
- Šuletić, Nebojša (2021). „Imenovanja pećkih patrijaraha (1691-1766)” (PDF). Zbornik Matice srpske za istoriju. 104: 51—71.
Spoljašnje veze uredi