Periferija Središnja Makedonija
Periferija Središnja (Centralna) Makedonija (grč. Περιφέρεια Κεντρικής Μακεδονίας / Peripheria Kentrikis Makedonias) je jedna od 13 periferija u Grčkoj. Smeštena je na severu zemlje i obuhvata središnji deo Egejske Makedonije. Upravno sedište periferije i njen najveći grad je Solun, drugi po važnosti grad u Grčkoj.
| Periferija Središnja Makedonija grč. Περιφέρεια Κεντρικής Μακεδονίας | |
|---|---|
 | |
_-_panoramio_(1).jpg) | |
| Država |  Grčka |
| Admin. centar | Solun |
| Površina | 18.811 km2 |
| Stanovništvo | 2011. |
| — broj st. | 1.882.108 |
| — gustina st. | 100,05 st./km2 |
| Okruzi | Imatija Kilkis Pela Pijerija Ser Solun Halkidiki |
| Zvanični veb-sajt | |
Periferija Središnja Makedonija je po broju stanovnika i po važnosti druga u zemlji, odmah posle Periferije Atike sa glavnim gradom Atinom.
Položaj i upravna podela periferije uredi
Položaj: Periferija Središnja Makedonija graniči se sa:
- sever: Severna Makedonija,
- istok: periferija Istočna Makedonija i Trakija,
- jugoistok: samoupravna monaška država Sveta gora,
- jug: Egejsko more,
- jugozapad: periferija Tesalija,
- zapad: periferija Zapadna Makedonija.
Podela: Periferija je podijeljena na 7 okruga:
Dalja podela na opštine izgleda prema tablici:
Geografija uredi
Reljef: Središnja Makedonija je prirodno mešovita oblast, koja pokriva površinu 18.811 km² na severu Grčke. Središnja Makedonija je zaštićena planinskim vencem Vermiona, sa severa planinama Kajmakčalan i Nidže, na severoistoku planina Belasica, a na jugoistoku se izdiže visoki Olimp. Pored toga, Halkidiki, a posebno Sveta gora imaju planinski karakter. U središnjem delu se nalazi ravnica, Solunsko polje (0-200 m n.v.), njen najnaseljeniji i privredno najnapredniji deo, tj. „žila kucavica“ pokrajine. Južni deo je izrazito primorski, posebno poluostrvo Halkidiki, koji svojom dugom, razuđenom obalom izlazi na Egejsko more.
Klima: U priobalnom delu (Halkidiki, Solun, Pijerija) klima je izrazito sredozemna, dalje od mora ona prelazi u prelazni oblik, da bi na planinama i višim delovima postala umereno kontinentalna klima.
Vode: Pokrajina Središnja Makedonija dugom obalom izlazi na severozapadni i severni obod Egejskog mora. Ono u okviru pokrajine stvara dva zaliva, Solunski i Orfanski. Od reka najvažniji su Vardar i Struma, koji u pokrajini svojim donjim tokovima tvore priobalne ravnice, koje su plodno i dobro naseljene. U severoistočnom delu postoji prirodno jezero, Dojransko jezero, na državnoj granici sa Severnom Makedonijom.
Istorija uredi
Stanovništvo uredi
U periferiji Središnja Makedonija živi blizu 2 miliona stanovnika (procena 2010. godine). Gustina naseljenosti je znatna (preko 100 st./km²), što je više od državnog proseka (oko 80 st./km²). Poslednjih godina broj stanovnika raste. Središnji, niži delovi južni, primorski delovi su mnogo bolje naseljeni od planinskih delova po obodu.
Najveći broj stanovnika čine etnički Grci, ali ima i Vlaha i Makedonaca na severu. Poslednjih decenija značajan deo manjina je pogrčen. Najveći deo Grka vodi poreklo od prebeglica iz Male Azije.
Privreda uredi
Sa privrednog stanovišta Središnja Makedonija je privredno razvijena oblast za nivo Grčke. U svemu prednjači Solun, koji je važno industrijsko i trgovačko središte, a njegova luka je jedna od najvažnijih na Balkanu. Ostatak pokrajine je mahom sa lakom industrijom (posebno prehrambena industrija).
Zbog povoljnih prirodnih uslova, zemljoradnja je razvijena u dolinama i ravnicama. Preovlađuju sredozemne kulture (agrumi, maslina), ali i žitarice.
Turizam je poslednjih decenija postao veoma važna privredna grana, posebno u primorju (Halkidiki, Katerini). Važno turističko odredište je i grad Solun sa svojom bogatom kulturnom i istorijskom zaostavštinom.
