Persefona

Persefona (grč. Περσεφόνη; lat. Proserpina) kći je najvišeg boga Zevsa i boginje Demetre, žena boga podzemnog svijeta Hada. U tom carstvu podzemnog svijeta imala je isti položaj kao Hera na Olimpu. Bila je Hadova suvladarka nad dušama mrtvih i bogovima podzemnog svijeta. Persefona je bila neumoljiva i nemilosrdna kao i sam Had. Pandan Persefoni u rimskoj mitologiji je Prozerpina.

Persefona
Statua Persefone u arheolškom muѕeju u Herakleonu gde u ruci drži čegrtaljku.
Lični podaci
Prebivalište	Podzemni svijet
Porodica
Roditelji	Zevs i Demetra
Ekvivalenti
Rimski ekvivalent	Prozepina

Persefona i Had

Biografija

Persefona je poznata i pod imenom Kora. Po grčkoj mitologiji je predstavljena kao boginja vegetacije i donosila je plodnost zemlji, ali je u isto vrijeme bila i kraljica podzemnog svijeta. Ona je bacala kletvu smrti i to je u mitologiji razlog zašto postoje četiri godišnja doba koje poznajemo.

Persefonino ime nema jasno porijeklo. Neki smatraju da vodi korijen iz grčke riječi Persepata (Περσεφάττα) koja označava nekoga ko daruje pšenicu, ali i postoji korijen u izrazu Ferin fonan (φέρειν φόνον) koji označava onog ko donosi smrt.

Po jednoj verziji, ona je živjela van Olimpa sa svojom majkom i bila je prepoznatljiva po svojoj neverovatnoj lijepoti, zbog koje je imala mnogo bogova udvarača među kojima su Hermes, Ares, Apolon i drugi. Mada je njena majka odbijala svakog njenog potencijalnog udvarača i krila Persefonu od svih bogova sa Olimpa.

Had je najviše insistirao na njoj i odlučio je da pita svog brata, vrhovnog boga Zevsa, oca Persefone, da je oženi i dobio je odobrenje. Ali majka Demetra nije znala za to i nikada se ne bi složila sa tim da njena kćerka ide u podzemni svijet. Zbog toga Had planira da je kidnapuje i odvede sa sobom u podzemni svijet i na taj način počinje priča u mitologiji o tome kako su nastala godišnja doba.

Persefona se dosta prikazuje u grčkoj umetnosti, obično je predstavljena kako drži vez pšenice, skiptar ili malu kutiju. Takođe je i predstavljena kao protagonista uz svoju majku, i proslavljana sa njom. Slavio se njen povratak iz podzemnog svijeta i nada za boljom sudbinom u podzemnom svijetu.

Persefona je pravi primer toga kako su stari Grci zapravo povezivali pojave koje nisu znali da objasne sa dešavanjima među bogovima.

Priče o Persefoni pokazuju i mračnu stranu grčkih bogova i njihovog načina života, koji je vodio u incest, kao i različite afere, zavere i drugo.

Mitovi

Mit o godišnjim dobima

Persefona je postala Hadova žena protiv svoje volje. Živjela je u društvu nimfi na nisajskim livadama, provodila vrijeme u plesu i pjevanju, brala cvijeće i zabavljala se sličnim zanimanja djevojaka tog perioda. Kad je jednom u šetnji bila sa Atinom, boginjom mudrosti i Artemidom, boginjom životinja i lova, odvojila se od njih u želji da ubere narcis, cvijet smrti. Tad se pod njom zemlja otvorila i uz glasan prasak iz dubina je izašao Had. On ju je stavio na svoje kočije i nestao u podzemni svijet.

Persefona je uspjela da vrisne, ali je niko nije čuo i kada su shvatile da je nestala, nimfe su bile kažnjene od strane besne i tužne Demetre, tako što ih je pretvorila u sirene. Demetra je bila očajna, odustala je od svega kako bi se potpuno posvetila potrazi za svojom ćerkom i njena potraga za Persefonom, je imala uticaj na njenu obavezu kao boginje agrokulture. Po nekim verzijama priče se govori o tome da je ona zabranila da vegetacija raste sve dok se Persefona ne pronađe. Dok je po drugim verzijama, ona samo odbacivala svoju dužnost kao boginje zbog tuge, i polja su izgubila svoju plodnost. Dugo je tražila svoju kćerku, sve dok joj bog Helije nije predložio da pita Zevsa boga koji vidi sve, da joj kaže gde je Persefona i da pokuša da sazna šta se dogodilo. Tako je i bilo, Zevs je zbog besa smrtnika, koji su izazvali krizu zbog gladi, odlučio da pošalje glasnika Hermesa u podzemni svijet da vrati kćerku nazad. Hermes uspeva u tome, ali pod Hadovim uslovom da Persefona ne sme da jede ništa iz svijeta živih van podzemnog svijeta. Ona je zbog tuge ionako odbijala hranu, ali malo pre nego što je pošla, Had ju je naveo da pojede šest zrnevlja nara. Nakon što je vraćena iz podzemnog svijeta, jer je pojela tih šest zrnevlja, bila je kažnjena time da mora da provodi šest mjeseci godišnje u podzemnom svijetu sa Hadom (kad bi neko nešto u podzemlju pojeo, nije se više mogao vratiti na gornji svijet).

Kada je bila sa svojom majkom šest mjeseci koje je provodila izvan podzemnog svijeta, polja bi zaživela vegetacijom i sve bi cvjetalo i raslo, dok bi sa druge strane, kad ode u podzemni svijet, zemlja počela da umire, sve biljke bi se sušile i dolazilo bi do neplodnog dela godine.

Mitovi u kojima se Persferona pominje

Pored priče o godišnjim dobima, postoje i priče o njoj koje su manje poznate. Takva je na primer, priča o Orfeju, muzičaru koji je otišao u podzemni svijet kako bi spasao svoju ženu. Persefona je bila dirnuta i očarana muzikom Orfeja. Tako je odlučila da pusti Orfeja i njegovu ženu da se vrate iz podzemnog svijeta.

Postoji i priča o Adonisu, mladom momku koji je bio toliko lijep, da je čak i Afrodita, boginja lijepote bila zaljubljena u njega. Afrodita ga je poslala kod Persefone, da ga ona čuva, ali nije znala da će i kraljica podzemnog svijeta biti takođe očarana njime, tako da nije htela da ga vrati Afroditi, što je dovelo do konflikta, u kom je Zevs morao da reaguje. Zevs je odlučio da će Adonis jedan deo godine biti sa Persefonom, a drugi deo godine sa Afroditom.

Galerija

• 
  Had i Persefona
• 
  Glava Persefone sa Sicilije
• 
  Sudbina Persefone
• 
  Adonis i Persefona
• 
  Persefona - Kora
• 
  Bista Persefone

Spoljašnje veze

• Persefona u klasičnoj literaturi i umetnosti
• Persefona u grčkoj mitologiji