Perućac je naselje u Srbiji u opštini Bajina Bašta u Zlatiborskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 530 stanovnika. U rejonu sela se nalazi hidroelektrana „Bajina Bašta“ i nekropola stećaka Mramorje, iz XIV veka.

Perućac
Pogled na naselje Perućac i reku Drinu sa Tare
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugZlatiborski
OpštinaBajina Bašta
Stanovništvo
 — 2011.Pad 530
Geografske karakteristike
Koordinate43° 57′ 14″ S; 19° 25′ 16″ I / 43.954° S; 19.421166° I / 43.954; 19.421166
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina316 m
Perućac na karti Srbije
Perućac
Perućac
Perućac na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj31256
Pozivni broj031
Registarska oznakaBB

Ovde se nalazi Rajakovića kuća.

Nekropola stećaka uredi

Mramorje ili Bagruša je srednjovekovna nekropola stećaka koja spada među najočuvanije nekropole tog podneblja[1]. Potiče iz XIV veka i prostire se između reke Drine i magistralnog puta koji prati njen tok, na samom ulazu u naselje. Lokalitet se nalazi pod zaštitom Republike Srbije, kao spomenik kulture od izuzetnog značaja[2][1], ali je i pored toga ugrožen rekom Drinom sa jedne i širenjem samog Perućca, sa druge strane[1].

Geografija uredi

Reka Vrelo nastaje od jakog kraškog vrela Perućac na nadmorskoj visini od 234 metra u podnožju planine Tare. Voda Vrela potiče od dreniranih padavina sa prostranog platoa Tare. Prosečna izdašnost perućačkog vrela je 330 l/s, dok je prosečna temperatura vode oko 10 stepeni. Reka Vrelo je bistra, providna rečica koja se vodopadom visine 10m uliva u Drinu.

Vrelo je poribljeno kalifornijskom patrmkom. Po humkama i obalama Vrela rastu jova, jarebika, jasen, gorski javor, brest, crna zova, orah...

Na Vrelu je 1927. godine puštena u rad mini hidroelektrana, instalisane snage 60knj sa prosečnom godišnjom proizvodnjom 300 000 kwh.

Dužina toka reke Vrelo je 365m. Važi za jednu od najkraćih reka Evrope. Zovu je i rekla godina.

Ima sve što imaju i one mnogo veće svetske reke - veliki, moćni izvor iz koga kulja beličasta voda, jedan ribnjak na desnoj obali, vodenicu na levoj, jednu levu pritoku u vidu bistrog potočića, naselje na levoj obali, dva mosta...

Dirna sa rekom Vrelo je u akciji izbora sedam srpskih čuda prirode u organizaciji Turističke organizacije Srbije proglašena za prvu prirodnu lepotu.

Demografija uredi

U naselju Perućac živi 691 punoletni stanovnik, a prosečna starost stanovništva iznosi 41,4 godina (40,3 kod muškaraca i 42,3 kod žena). U naselju ima 317 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,67.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[3]
Godina Stanovnika
1948. 608
1953. 629
1961. 666
1971. 569
1981. 802
1991. 687 683
2002. 845 860
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[4]
Srbi
  
832 98,46%
Crnogorci
  
3 0,35%
Jugosloveni
  
2 0,23%
Hrvati
  
1 0,11%
Makedonci
  
1 0,11%
nepoznato
  
3 0,35%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Galerija slika uredi

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ a b v Nekropola stećaka — Spomenici kulture u Srbiji”. SANU. 
  2. ^ „Spomenici kulture od izuzetnog značaja“ Arhivirano na sajtu Wayback Machine (15. oktobar 2008) (Ministarstvo kulture Republike Srbije) (jezik: srpski)
  3. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  4. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  5. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze uredi