Peter Fendi
Peter Fendi (nem. Peter Fendi; 4. septembar 1796 — 28. avgust 1842)[1] bio je austrijski dvorski slikar,[2] slikar portreta i žanra, graver i litograf.[3] Bio je jedan od vodećih umetnika perioda bidermajera.[4]
Peter Fendi | |
---|---|
![]() Peter Fendi, autoportret iz 1830. godine | |
Lični podaci | |
Datum rođenja | 4. septembar 1796. |
Mesto rođenja | Beč, Nadvojvodstvo Austrija |
Datum smrti | 28. avgust 1842.45 god.) ( |
Mesto smrti | Beč, Austrijsko carstvo |
Zanimanje | Litograf, Slikar portreta, Umetnički rezbar, Umetnik bakropisa |
Umetnički rad | |
Pravac | Bidermajer |
Epoha | Slikarstvo i grafika 19. veka |
Uticao na | Višebojna litografija |
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/49/AUS-A71-Austria-10_Gulden_%281841%29.jpg/220px-AUS-A71-Austria-10_Gulden_%281841%29.jpg)
Život
urediPeter Fendi je rođen u Beču 4. septembra 1796. godine u od oca učitelja Jozefa i majke Elizabet Fendi.[5] Peter je od detinjstva pokazao talenat za crtanje. Primljen je na Akademiju likovnih umetnosti Svete Ane 1810. godine[6] sa trinaest godina, gde je studirao tri godine kod Johana Martina Fišera, Huberta Maurera i Johana Baptista fon Lampija Starijeg.[6]
Fendi je upoznao Jozefa Barta, kolekcionara umetnosti i ličnog oftalmologa Cara Jozefa Drugog. Kroz Bartove veze sa drugim uticajnim umetnicima, 1818. Fendi je našao posao u Carskoj galeriji novčića i antikviteta,[7][8][9] gde je radio kao crtač i graver.[10] Fendi je 1821. godine dobio zlatnu medalju za svoju uljanu sliku Vilenica.[11] Izabran je za člana Akademije likovnih umetnosti u Beču 1836.[10]
I plemići i obični ljudi povremeno su zapošljavali Fendija da daje instrukcije crtanja i slikanja. Njegovi učenici su bili, između ostalih, Karl Šindler i Johan Fridrih Treml.[12] Preminuo je 28. avgusta 1842.[13] Sahranjen je u Središnjem bečkom groblju.
Fendijeva dela
urediFendi je slikao u ulju i akvarelima, bavio se štampom, bakropisom, litografijom i rezbarijom.[14][12] Višebojni otisci Fendija smatraju se pionirskim dostignućima u oblasti litografije.[1] Fendi je upamćen po svojim žanrovskim scenama,[15] pod uticajem holandskih slikara kao što su Adrijen Brauer, Adrijan van Ostade i Rembrant. Drugi uticaji na Fendijev umetnički razvoj uključivali su dela Italijana kao što su Đovani Belini, Tintoreto, Ticijan i Paolo Veroneze, sa čijim se delima upoznao tokom putovanja u Veneciju 1821.[16] Fendi je još poznat po svojim portretima aristokratije.[17]
Fendi je ugravirao seriju od pet austrijskih novčanica koje su izdate 1841. godine.[18]
Njegova dela se čuvaju u Muzeju Albertina, Austrijskoj galeriji u Belvederu, Muzeju istorije umetnosti u Beču, i u kolekcijama Princa od Lihtenštajna u Vaducu.[19]
Galerija Fendijevih radova
uredi-
Tužna poruka
-
Prisluškivačica
-
Sejač
-
Žena sa tirkiznim šeširom i kišobranom
-
Udovica siromašnog oficira
-
Sluškinja sa pismom
-
Scena poplave
Reference
uredi- ^ a b „Painters: 200th Birthday of Peter Fendi”. AEIOU, Federal Ministry for Education, Science and Culture (Austria). Arhivirano iz originala 22. 1. 2021. g. Pristupljeno 7. 2. 2010.
- ^ Bullough & Bullough 1994, str. 48
- ^ Getty Research - Union List of Artist Names - Peter Fendi - Full Record Display Getty Foundation
- ^ Parsons 2008, str. 197
- ^ „Painters: 200th Birthday of Peter Fendi”. AEIOU, Federal Ministry for Education, Science and Culture (Austria). Arhivirano iz originala 22. 1. 2021. g. Pristupljeno 7. 2. 2010.
- ^ a b Koschatzky 1988, str. 106
- ^ „Painters: 200th Birthday of Peter Fendi”. AEIOU, Federal Ministry for Education, Science and Culture (Austria). Arhivirano iz originala 22. 1. 2021. g. Pristupljeno 7. 2. 2010.
- ^ Waissenberger 1986, p. 164.
- ^ The Imperial Gallery of Coins and Antiquities was originally part of the Imperial Art Collection, which was later transferred the Kunsthistorisches Museum
- ^ a b „Peter Fendi”. Idburyprints.com. Cotswolds, England: Idbury Prints Limited. Arhivirano iz originala 24. 9. 2009. g. Pristupljeno 7. 2. 2010.
- ^ „The book about Karst” (PDF). ProGEO Newsletter. ProGEO. 1998. Pristupljeno 12. 9. 2022.
- ^ a b Norman 1987, p. 84.
- ^ „Painters: 200th Birthday of Peter Fendi”. AEIOU, Federal Ministry for Education, Science and Culture (Austria). Arhivirano iz originala 22. 1. 2021. g. Pristupljeno 7. 2. 2010.
- ^ „Painters: 200th Birthday of Peter Fendi”. AEIOU, Federal Ministry for Education, Science and Culture (Austria). Arhivirano iz originala 22. 1. 2021. g. Pristupljeno 7. 2. 2010.
- ^ „Peter Fendi”. Idburyprints.com. Cotswolds, England: Idbury Prints Limited. Arhivirano iz originala 24. 9. 2009. g. Pristupljeno 7. 2. 2010.
- ^ Waissenberger 1986, p. 166.
- ^ Howard Gibbs 1997, str. 290
- ^ Hessler, Gene (2005). The International Engraver's Line. Gene Hessler. str. 100. ISBN 978-0976841104.
- ^ „Painters: 200th Birthday of Peter Fendi”. AEIOU, Federal Ministry for Education, Science and Culture (Austria). Arhivirano iz originala 22. 1. 2021. g. Pristupljeno 7. 2. 2010.
Dodatna literatura
uredi- Parsons, Nicholas (2008), Vienna: A Cultural History, Oxford University Press US, ISBN 978-0-19-537607-4.
- Bullough, Vern L.; Bullough, Bonnie (1994), Human Sexuality: An Encyclopedia, Taylor & Francis, ISBN 978-0-8240-7972-7.
- Howard Gibbs, Christopher (1997), The Cambridge Companion to Schubert, Cambridge Companions to Music, Cambridge University Press, ISBN 978-0-521-48424-4.
- Koschatzky, Walter (1988), Viennese Watercolors of the Nineteenth Century, Harry N. Abrams, Inc., ISBN 978-0-8109-1375-2.
- Waissenberger, Robert (1986), Vienna in the Biedermeier Era, Rizzoli, ISBN 0-8478-0715-0.
- Norman, Geraldine (1977), Nineteenth Century Painters and Painting: A Dictionary, Thames & Hudson, ISBN 0-520-03328-0.