Piva (reka)
Piva je reka u Crnoj Gori, kraća pritoka Drine, koju gradi zajedno sa Tarom na granici Crne Gore sa Bosnom i Hercegovinom.
Piva | |
---|---|
Opšte informacije | |
Dužina | 34 km |
Basen | 1.270 km2 |
Pr. protok | 14 m3⁄s |
Sliv | Crnomorski |
Vodotok | |
Ušće | Drina |
Geografske karakteristike | |
Država/e | Crna Gora |
Reka na Vikimedijinoj ostavi |
Tok
urediPiva izvire iz vrela Sinjac na planini Goliji, blizu manastira Pive. Pre nego što je formirano veštačko Pivsko jezero, Sinjac je tekao ka reci Komarnici i sa njom u dužini od 34 km činio Pivu. Međutim, Komarnica je deo rečnog sistema dugačkog 86 km (Tušina-Bukovica-Bijela-Komarnica), tako da, mereći od izvora reke Tušine, Piva je dugačka 120 km.
Tušina izvire na planini Sinjajevina u oblasti Uskoci u centralnom delu Crne Gore, nekoliko kilometara od izvora druge važne crnogorske reke, Morače. Reka teče na zapad, između planina Sinjajevina i Lola, pred sela Krnja Jela, Bare, Boan i Tušina. Iz smera severa sastaje se sa Bukovicom u koju se uliva i dalje teče pod ovim imenom. Nakon što protekne pored regionalnog centra Šavnika i sela Gradac i Pridvorica u regionu Drobnjaka, Bukovica se na severu sastaje sa Komarnicom i uzima njeno ime.
Komarnica nastavlja da teče između planina Vojnik i Treskavac u skoro nenastanjenoj oblasti i ulazi u Pivsku površ, gde skreće na sever, spaja se sa vrelom Pive i ulazi u duboki kanjon Pive.
Kanjon je prosečan kroz planine Bioč, Volujak, Maglić i Pivsku planinu, dugačak je 33 km, dubok do 1.200 m i tu reka stvara izuzetnu snagu koja se koristi za hidroelektranu Piva koja je pregradila kanjon 1975. Brana je visoka 220 m i jedna je od najvećih u Evropi. Brana stvara Pivsko jezero (površine 12,5 km² na visini od 675 m i duboko 188 m), koje je poplavilo stari položaj manastira Pive iz 16. veka, pa je manastir preseljen na novo mesto. Reka Vrbnica se sa leve strane uliva u jezero.
Nakon brane Piva nastavlja na sever, sreće se sa Tarom kod Šćepan Polja na granici sa Bosnom i Hercegovinom i formira Drinu.
Sliv Piva zauzima površinu od 1.270 km² i pripada crnomorskom slivu. Reka Piva nije plovna.
Pivska površ
urediPivska površ je visoka krečnjačka visoravan u slivu Pive, između planina Durmitor, Maglić, Lebršnik, Golija i Vojnik. Plato je dugačak 55 km, dugačak 30 km sa prosečnom nadmorskom visinom od 1.200 m i najvišom od 2159. Tok Komarnica-Piva deli površ na dva dela: zapadnu Pivsku Župu i istočnu Pivsku planinu. Oblast se odlikuje mnogim krečnjačkim karakteristikama, kao što su vrtače, jame i uvale i izuzetno je retko naseljena (oko 20 manjih naselja u Pivskoj Župi i 15 na Pivskoj planini). Ovde je razvijeno stočarstvo, a posebno gajenje ovaca.
Vidi još
urediLiteratura
uredi- Mala enciklopedija Prosveta (3 izd.). Beograd: Prosveta. 1985. ISBN 978-86-07-00001-2. Nedostaje ili je prazan parametar
|title=
(pomoć) - Marković, Jovan Đ. (1990). Enciklopedijski geografski leksikon Jugoslavije. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 978-86-01-02651-3.