Pimen Emjaljanavič Pančanka (blr. Пімен Емяльянавіч Панчанка; Talin, 23. avgust 1917 - Minsk, 2. april 1995) bio je beloruski i sovjetski pesnik. Nosio je titulu Narodnog pesnika Belorusije.

Pimen Pančanka
Lični podaci
Datum rođenja(1917-08-23)23. avgust 1917.
Mesto rođenjaTalin, Ruska republika
Datum smrti2. april 1995.(1995-04-02) (77 god.)
Mesto smrtiMinsk, Belorusija

Pančanka je počeo da piše u mladosti. Svoje prve stihove objavio je 1934. godine u časopisu „Udarnici”, a prvu zbirku pesama „Ispunjenost” (Upэўnenascь), objavio je 1938. godine. Proslavio se stihovima napisanim za vreme Drugog svetskog rata, u kojem je učestvovao kao vojnik Crvene armije od 1939. do 1946. Vojevao je na različitim fronotovima: Zapadnom beloruskom, Branskom, Kaljininskom, gde je radio na frontovskim novinama „Za slobodnu Belorusiju“ i u satiričnom časopisu „Partizanska duboka misao”. Dobitnik je mnogih književnih i ratnih nagrada i ordenja: „Narodni pesnik BSSR“ (1973), Orden Lenjina (1987), Orden Oktobarske revolucije (1984), Orden Otadžbinskog rata II stepena (1985), tri ordena Radnog crvenog znamenja (1955, 1971, 1976), dva ordena Znak časti (1944, 1962), medalja za Ratne zasluge (1943), medalja „Partizanu Drugog svetskog rata“ I stepena (1943); književne nagrade: Državna nagrada BSSR „Janko Kupala“ (1959, 1968), Državna nagrada SSSR (1981).[1]

Na početku književne karijere Pančanka je nadahnuće za stihove pronalazio u voljenoj ženi, da bi vremenom ta ljubav doživela preobražaj postavši ljubav prema rodnoj zemlji. Ljubav prema zemlji za Pačanka je vrhovna ljubav, a pojedinci koji prolivaju krv za nju su heroji. Pevao je o socijalističkim idejama, bogatstvu rodne zemlje, isprepletenosti života i smrti i prirodi. Priroda je za njega mesto potpunog odmora i predaje svojim mislima, a svako živo biće ima svoje mesto (često i vrlo zagonetno) u prirodnom poretku.[1] Nekoliko Pančankovih pesama na srpski jezik preveli su Miodrag Sibinović i Dajana Lazarević.

Izabrana dela uredi

 
Grobnica Pimena Pančanka u Minsku
  • Upэўnenascь (1938)
  • Verasnёvыя scяgі (1940)
  • Tebe, Belarusь! (1942)
  • Daroga vaйnы» (1943)
  • Dalёkія stancыі (1945)
  • Garačыя vяtrы (1947)
  • Veršы» (1948)
  • Prыsяga (1949)
  • Za ščasce, za mіr!» (1950)
  • Veršы і paэmы» (1952),
  • Šыrokі svet (1955)
  • Vыbranыя tvorы (1956)
  • Garačы lіvenь (1957)
  • Knіga vandravannяў і lюbovі (1959)
  • Nью-Ёrkskія malюnkі (1960)
  • Tыsяča nebashіlaў (1962)
  • Čatыrы kantыnentы (1964)
  • Prы svяtle malanak (1966)
  • Razmova z naslednіkamі (1967)
  • Snežanь» (1972)
  • Veršы» (1973)
  • Vыbranae» (1975)
  • Krыk soйkі (1976)
  • Vяčэrnі cяgnіk (1977)
  • Lіrыka» (1980)
  • Mlečnы Šlяh» (1980)
  • Maўklіvaя malіtva (1981)
  • Dze načue žaўranak (1983)
  • Sіnі ranak (1984)
  • Lяsnыя voblakі (1985)
  • І vera, і vernascь, і večnascь (1986)
  • Prыlučэnne (1987)
  • Gorkі žolud (1988)
  • Nespakoй (1988)
  • Vыsokі berag (1993)
  • Zяmlя ў mяne adna (1996)

Reference uredi

  1. ^ a b Lazarević 2018, str. 148.

Literatura uredi

  • Lazarević, Dajana (2018). Belešeke o piscu u časopisu Mostovi, broj 177 -178. Udruženje književnih prevodilaca Srbije. ISSN 0350-6525. 

Spoljašnje veze uredi