Pirdop
Pirdop (bug. Пирдоп) grad je u Republici Bugarskoj, u središnjem delu zemlje. Sedište je istoimene opštine Pirdop u okviru Sofijske oblasti.
Pirdop bug. Пирдоп | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Bugarska |
Oblast | Sofijska oblast |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2010. | 7.835 |
— gustina | 86,91 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 42° 42′ 01″ S; 24° 10′ 46″ I / 42.70034° S; 24.17944° I |
Aps. visina | 696 m |
Površina | 90,15 km2 |
Geografija
urediPoložaj: Pirdop se nalazi u središnjem delu Bugarske. Od prestonice Sofije grad je udaljen 75 km istočno.
Reljef: Oblast Pirdopa se nalazi u omanjoj kotlini izmešu planinskog lanca Stare Planine na severu i Srednje gore na jugu. Sam grad je na približno 700 m nadmorske visine.
Klima: Zbog znatne nadmorske visine klima u Pirdopu je oštriji oblik konitnentalne klime sa planinskim uticajima.
Vode: Kroz Pirdop protiče reka Topolnica, a postoje i manji vodotoci u okruženju.
Istorija
urediOblast Pirdopa je prvobitno bilo naseljeno Tračanima, a posle njih ovom oblašću vladaju stari Rim i Vizantija. Južni Sloveni ovo područje naseljavaju u 7. veku. Od 9. veka do 1373. g. oblast je bila u sastavu srednjovekovne Bugarske.
Krajem 14. veka oblast Pirdopa je pala pod vlast Osmanlija, koji vladaju oblašću 5 vekova.
Godine 1857. u mestu se javljaju pretplatnici u Plovdivu jedne srpske knjige izdate u Beogradu. Bili su to tamošnji Srbi, Luka Pavlović učitelj i Teodor Hadži Stojanović trgovac.[1]
Godine 1878. grad je postao deo savremene bugarske države. Naselje postoje ubrzo središte okupljanja za sela u okolini, sa više javnih ustanova i trgovištem.
U mestu je 1894. godine živelo 3470 stanovnika.[2]
Pirdop je 1937. godine dobijao električnu struju zahvaljujući mesnom Električnom društvu "Sv. Ilija".[3]
Do 1990. godine Pirdop je sa obližnjim gradom Zlaticom, udaljenim svega 2 km, činio jedno naselje, Srednjogorje.
Stanovništvo
urediPo procenama iz 2010. g. Pirdop je imao oko 7.800 st. Ogromna većina gradskog stanovništva su etnički Bugari. Ostatak su mahom Romi. Poslednjih decenija grad ima pad stanovništva zbog slabe ekonomije i opšte krize u društvu.
Pretežna veroispovest mesnog stanovništva je pravoslavna.
Galerija
uredi-
Gradska pravoslavna crkva
-
Zgrada opštine Pirdop
-
Pirdop i Stara planina
-
Pirdop — radna zona