Портал:Arheologija/Izabrani april

Lepenski Vir je jedno od najvećih i najznačajnijih mezolitskih i neolitskih arheoloških nalazišta. Smešteno je na desnoj obali Dunava u Đerdapskoj klisuri, u Srbiji, u centralnom delu Balkanskog poluostrva. Ovaj lokalitet, koji je ime dobio po dunavskom viru, bio je sedište jedne od najvažnijih i najsloženijih kultura praistorije.

Između 1965. i 1970. otkriveno je ribarsko lovačko naselje sa začecima kultivacije i domestifikacije. Tokom iskopavanja otkriveno je sedam sukcesivnih naselja i 136 objekata (kako stambenih, tako i sakralnih) koji su izgrađeni u preriodu od oko 6500. do 5500. godine pre naše ere.

Glavni rukovodilac istraživanja ovog lokaliteta je bio profesor dr Dragoslav Srejović, čuveni ahreolog, akademik i profesor Univerziteta u Beogradu. Kultura Lepenskog Vira se rasprostire duž Đerdapa, na lokalitetima: Lepenski vir, Vlasac, Razvrata, Ikoana, Hajdučka vodenica, Alibeg i Padina.

Buđenje kulture Lepenskog Vira i uspostavljanje njene svojevrsne umetnosti, otpočinje oko 7000. g. stare ere. Tri faktora - izolacija, promena klime i uvećanje lokalne populacije - bili su odlučujući za ovaj preobražaj. Stvaraoci ove kulture pripadaju starom evropskom stanovništvu, populaciji mlađeg paleolita. Antropološki tip je Brno-Pšedmost, oberkaselska varijanta kromanjonskog tipa. Njih odlikuju mezokefalna glava, široko lice, visok rast i robusna građa. Usled mikroevolucionih promena (smatra se da su trajale 100 do 200 generacija) došlo je do gracilizacije, ali je zbog izolovanosti ipak očuvan stari antropološki izgled. dalje...