Ruski građanski rat se vodio od 1917. do 1923. Nakon uspeha Oktobarske revolucije, nova ruska (boljševička) vlada je rešila da uspostavi mir sa Nemačkom, kao što su obećali ruskom narodu pre revolucije. Zvanični sporazum Brest-Litovski mir je potpisan 6. marta 1918. Mir je bio jedini izbor u očima Boljševika, jer je ruska vojska bila u haosu kada su Nemci započeli svoje napredovanje u februaru 1918. Stara ruska vojska je organizovana u Crvenu armiju radnika i seljaka i još uvek je bila u rasulu.

Mir je izazvao velik broj antiboljševičkih grupa unutar i izvan Rusije u borbu protiv nove vlasti. Na primer, Vinston Čerčil je rekao da boljševizam mora biti „ugušen u svojoj kolevci”.

Većina borbi se završila 1920, ali značajni otpori u nekim delovima su se nastavili do 1922 (na primer Krondštatski ustanak, Tambova pobuna i zadnji otpor Belih na Dalekom istoku).

Sovjetska istoriografija tradicionalno nije primenjivala odrednicu „ruski” i koristila je termin “Građanski rat i Vojna intervencija 1917—1923.”, zato što je to u svojoj definiciji uključivao i Poljsko-sovjetski rat, otpor u Ukrajini, kao i otpor Basmačija i stranu intervenciju u srednjoj Aziji.

...dalje...