Portugalska Zlatna obala

Portugalska Zlatna obala (port. Costa do Ouro) bila je kolonija Portugalskog carstva u zapadnoj Africi. Postojala je od 1482. godine do 1642. godine. Nalazila se u današnjoj Gani. Glavni grad bio je Elmina.

Portugalska Zlatna obala
Costa do Ouro
Zastava
Zastava
Grb Zlatne obale
Grb
Geografija
Kontinent Afrika
Regija Zapadna Afrika
Zemlja današnja  Gana
Glavni grad Elmina
Društvo
Službeni jezik portugalski jezik
Politika
Oblik države kolonija Portugalskog carstva
Istorija
 — Osnivanje 1482.
 — Ukidanje 1642.
 — Status ne postoji
Zemlje prethodnice i naslednice
Zlatne obale
Prethodnice: Naslednice:
ne postoji Holandska Zlatna obala

Istorija uredi

Prvi evropski istraživači koji su stigli u Gvinejske predele Afrike bili su Portugalci. Počevši od 1471. godine, oplovljavali su obale Gvinejskog zaliva i upoznavali se sa teritorijama. Glavni razlog ovih putovanja bila je trgovina, najpre zlatom, biberom i slonovačom. Tokom 1482. na Zlatnoj obali otpočela je izgrada prvog portugalskog utvrđenja. Njegova namena je bila učvršćivanje pozicije u odnosu na lokalne afričke narode i druge evropske istraživače i kolonizatore.[1]

Izgrađeno utvrđenje bio je dvorac Elmina (Sao Horhe da Mina de Oro). Njeni ostaci postoje i danas, u gradu Elmina u Gani. To je ujedno i najstarija evropska građevina u podsaharskoj Africi. Elmina je postala glavni grad portugalske kolonije Zlatna obala. Za prvog upravnika kolonije postavljen je Dijogo de Azambuža, portugalski plemić.

 
Mapa Portugalske Zlatne obale

Drugo utvrđenje Portugalci su izgradili kod današnjeg grada Aksima 1515. godine...[2]. Nazvali su ga Santo Antonio de Aksim. Kod mesta Šama, izgrađeno je i treće utvrđenje 1526. godine poznato pod imenom Sao Sebastijan [3] Četvrto utvrđenje nalazilo se u mestu Osu, današnjoj četvrti grada Akra. Njega su izgradili Danci tokom 1660-ih i nazvali ga Kristijansborg[4] Portugalske trupe su ga na kratko okupirale i preimenovale u San Fransisko Šavijer[5]

Tokom 1625. godine Holanđani su pokušali da zauzmu Elminu, ali neuspešno. U drugom pokušaju 1637. godine uspeli su da okupiraju tvrđavu, što je bio uvod u povlačenje Portugalaca sa prostora Zapadne obale.[6] Poslednji upravnik kolonije bio je Fransisko de Sote 1642. godine, kada su sve tri tvrđave predate Holandiji koja je osnovala svoju koloniju na Zlatnoj obali.

Gradovi i utvrđenja uredi

Portugalci su tokom svoje kolonijalne uprave izgradili tri utvrđenja na Zlatnoj obali i jedno privremeno držali u svom posedu.

Elmina Aksim Šama Akra
Sao Horhe da Mina de Oro
(1482)
Santo Antonio de Aksim
(1515)
Sao Sebastijan
(1526)
San Fransisko Šavijer
(1660)
       

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ „Early European Contact and the Slave Trade”. Pristupljeno 6. 1. 2016. 
  2. ^ „FORT OF SANTO ANTÓNIO DE AXIM”. Pristupljeno 6. 1. 2016. 
  3. ^ „Fort San Sebastian, Shama (1526)”. Arhivirano iz originala 04. 01. 2016. g. Pristupljeno 6. 1. 2016. 
  4. ^ „Christiansborg Castle, Accra (1661)”. Arhivirano iz originala 09. 11. 2016. g. Pristupljeno 6. 1. 2016. 
  5. ^ Briggs 2014, str. 151.
  6. ^ Ellis, Alfred Burdon (1893). History of the Gold Coast of West Africa. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi