Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine
Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine je bilo najviši izvršni organ Republike Bosna i Hercegovine od proglašenja njene nezavisnosti do Dejtonskog mirovnog sporazuma. Predsjedništvo se sastojalo iz sedam članova, po dva člana iz muslimanskog, srpskog i hrvatskog naroda, te jednog člana iz reda ostalih.
Članovi uredi
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
1990. uredi
Na Opštim izborima 18. novembra 1990. godine za članove Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine izabrani su: Fikret Abdić, Alija Izetbegović, Ejup Ganić, Biljana Plavšić, Nikola Koljević, Stjepan Kljuić i Franjo Boras. Unutrašnjom odlukom u SDA, utvrđeno je da će Predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine postati Alija Izetbegović, a ne Fikret Abdić, koji je na izborima osvojio najveći broj glasova.[1]
1992. uredi
Početkom rata u Bosni i Hercegovini, dotadašnji srpski članovi Biljana Plavšić i Nikola Koljević i hrvatski član Franjo Boras su napustili Predsjedništvo, ali su zamijenjeni u skladu sa izbornim rezultatima sljedećim kandidatima prema broju dobijenih glasova. Na upražnjena mjesta članova Predsjedništva imenovani su Nenad Kecmanović, Mirko Pejanović i Ivo Komšić. Nenad Kecmanović, ubrzo je napustio Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine, a na njegovo mjesto imenovana je Tatjana Ljujić-Mijatović. Nakon što je proglasio secesiju na dijelu opštine Velika Kladuša, Fikret Abdić je smijenjen zbog protivustavnih aktivnosti.[2] Na njegovo mjesto je imenovan Nijaz Duraković.
Reference uredi
- ^ Čedomir Antić, Nenad Kecmanović (2016). Istorija Republike Srpske. Beograd: NIP Nedeljnik. str. str.261—262. ISBN 978-86-919749-1-6.
- ^ Antić Čedomir, Kecmanović Nenad (2016). Istorija Republike Srpske. Beograd: NIP Nedeljnik. str. str.313, pasus 2. ISBN 978-86-919749-1-6.