Pjotr Košel
Pjotr Košel (rus. Пётр Агеевич Кошель, (20 april 1946, Sluck, Beloruska SSR, SSSR) — ruski pisac, istoričar, pesnik i prevodilac, jedan od prevodilaca sa srpskogo na ruski jezik.
Pjotr Košel | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 20. april 1946. |
Mesto rođenja | Sluck, Beloruska SSR, SSSR |
Državljanstvo | SSSR → Rusija |
Književni rad | |
Period | s 1963 |
Jezik stvaranja | ruski jezik |
Žanr | dokumentarna literatura, prevodna književnost, pesnik |
Biografija uredi
Otac Petra Košela je u ratu bio partizan, posle rata je radio na železnici u Slucke. Godine 1952 porodica je napustila sa Belorusiji na Sahalin. Živeli na reci Poronai, u zemljani, u teškim uslovima. Počeo je da se bavi objavljivanjem u školskim godinama. Sa 18 godina preselio se na kopno, živeo u Sibiru, Moldaviji, Baltiku. Radio je u fabrici automobila, bavio se reklamiranjem, radio kao nastavnik u seoskoj školi u Belorusiji[1].
Od 1973 do 1978 studirao na Književnom institutu u Moskvi. Kako se priseća kritičar Vjačeslav Ogrizko, književni kritičar Vadim Kožinov je u to vreme izjavio u «Literaturnaja Gazeta» da u Rusiji postoji šest pesnika: Aleksej Prasolov, Nikolaj Rubcov, Vladimir Sokolov, Jurij Kuznjecov Oleg Čuhoncev i Pjotr Košel[2].
Godine 1978 primljen je u Uniju pisaca SSSR. 1982—1995 bio je vodeći urednik izdavačke kuće «Sovjetski pisac», nadgledao je prevođenje poezije Ukrajini, Bjelorusiji i Severni Kavkazu. Sastavio «Moskovski dan poezije 1983».
Pesme su objavljivane u časopisima «Mladost», «Novi svet», «Znamia», «Prijateljstvo naroda», «Književne novine», «Književna Rusija». Autor brojnih istorijskih eseja, prevoda srpskaj, beloruskaj, dagestanskaj poezija[3].
Dečja književnost uredi
Pesme uredi
- Lišće. Pesme. - Mn., Mastatskaja književnost, 1979 - 80 str. - 6000 primeraka.
- Gradska zvezda. Pesme. - M.: Molodaя gvardiя, 1981. - 31 str., (Mladi glasovi) - 30.000 primeraka.
- Reka Život. Pesme. - Mn., Mastackaя lіtaratura, 1987. - 141 s. - 5000 primeraka.
- Takav kakav jeste. Pesme. - M.: Sov. pisac, 1987. - 141 str. - 15000 primeraka.
Dokumentarna literatura uredi
- Istorija ruskogo terorizma. - M., Glas, 1995. - 369 s. (Istorija ruskogo života). 10000 pr.
- Istorija detektivskogo rada u Rusiji: u 2 knjige. - Mn., Literatura, 1996. - (Enciklopedija tajni i senzacija). 20000 pr.
- Istorija ruske potrage. - M., Mlada garda, 2005. - 394 s.
- Nastajanje Petrovom voljom: Istorija Sankt-Peterburga iz starih vremena do sredine XVIII veka. - M., Rubeži, 2003. - 524 (Istorija gradova sveta) (Tri veka severne prestonice Rusije). - 5000 pr.
- Prestonica Ruskogo carstva: Istorija Sankt-Peterburga u drugoj polovini XVIII veka. - M., Rubeži, 2007.- 452 (Istorija svetskih gradova) (Tri veka severne prestonice Rusije)
- Briljantan Peterburg: Istorija Sankt-Peterburga u prvoj polovini XIX veka. - M., Rubeži, 2008. – 685 s. (Istorija gradova sveta).
- Cela Rusija: Zbirka. - M., NOSTA, 1993 - 100.000 pr.
- Moja Puškinijana. - M., Glas, 1999. – 459 s.
Obrazovna literatura uredi
- Velika školska enciklopedija: 6-11 ćelija. - M., OLMA-PRESS, 1999. - 20.000 pr. T. 1: Istorija. Književnost. — 591 s. T. 2: Ruski jezik. Matematika. Stanje. Himija. Biologija. Geografija. Engleski jezik. Pravoslavni rečnik-priručnik. — 718 s.
- Drugi svetski rat. Enciklopedija za školarce. - M., OLMA-PRESS, 2000. - 447 s. –
12000 pr.
- Umetnost. Enciklopedijski rečnik. - M., OLMA-PRESS, 2000. - 446 s. - 15000 pr.
- Rečnik-priručnik: ekonomija, spoljna trgovina, izložbe. − M., Društvo za zaštitu književnosti. 2012. – 342 s.
Non-fiction književnost uredi
- Na početku života na zemlji.- M., OLMA-PRESS, 2000. - 351 str. - 3000 pr.
- Biologija: u zemlji večnih misterija - M., OLMA-PRESS, 2000. - 302 str. - 5000 pr.
- Biologija. Životinjski i biljni svet Rusije. - M., OLMA-PRESS, 2000. - 542 s. - 5000 pr.
Prevedena književnost uredi
- Proletela je metla kroz naše selo: Od beloruske nar. poezija: Za došk.starost. - M.: Malыš, 1991. - 500.000 pr.
- Tetka. Izabrano. - Mn., 1986. - 222 s.
- Magijski bunar. Folklor, poezija, priče. Mn., 1997 - 7000 pr.
- Čas vetra: Pesme beloruskih pesnikav 1920-1930-h: Za viši školski uzrast / Kom. i trans. iz beloruskogo Pjotr Košel. Predgovor Nil Gilevič. - Minsk, Юnactva, 1987. - 125 s. - 8000 pr.
- V. Dunin-Marcinkevič. Izabrano: Pesme, priče i pripovetke. Dramska dela / Iz belorusk. i poljski. - Mn., 1991. 365 s.
- Magarac na imendan: Beloruske basne. - Mn., Юnactva, 1989. — 237 s.
- Antologiя serbskoй poэzii (Antologija srpske poezije). - M., Ripol-klassik, 2008.
Bibliografija uredi
- Kožinov V. V. Dan poezije 1978, Sovjetski pisac, 1978[mrtva veza]
- Baranova-Gončenko L. Romantični ogrtač i zakrpljena bluza // Književne studije. - 1983, № 3
- Istorija kažnjavanja i terorizma. Razgovor // Književna Rusija. - 1996, 23 februar
- Verstakov V. Poezija: Pjotr Košel // Književna Rusija. - 1997, 17. oktobar
- Belaruskія pіsьmennіkі. Bіblіяgrafіčnы sloўnіk. T.3. Mn., 1994. S.392
- Pisateli Moskvы. Biobibliografičeskiй spravočnik. - M., 1987. S. 232
- Belaruskaя эncыklapedыя: u 18 t. T. 8. : Kanto-Kulі / rэdkal. : G. P. Paškoў [і іnš.]/ — Mіnsk, 1999. — S. 440.
- Maroz U. Nesamotnы čas: Pяtru Košalю — 60 // Lіtaratura і mastactva. — 2006. — № 18. — S. 13.
- 60 gadoў z dnя naradžэnnя Košalя Pяtra Ageevіča // Polыmя. — 2006. — № 4. — S. 220.
- Respublika Belarusь: эnciklopediя: v 6 t. T. 4. : Kartografiя — Minogovыe / redkol. : G. P. Paškov (gl. red.) [i dr.]. — Minsk, 2007. — S. 258.
- Kulьtura Belarusі: эncыklapedыя. T. 4.: Z-L / rэdkal.: U. Ю. Alяksandraў (gal. rэd.) [і іnš.]. — Mіnsk, 2013. — S. 546.
Reference uredi
- ^ Košalь Pёtr Ageevіč // Enciklopedija književnosti i umetnosti Belorusije. T. 3. S.113. — Mn., BelЭn, 1986
- ^ Ogrыzko V. V. Russkie pisateli. Sovremennaя эpoha. M., Literaturnaя Rossiя, 2004
- ^ Skolьko uhodit i terяetsя… // Literaturnaя Rossiя 2012—8-10: Antologiя serbskoй poэzii. M., Ripol-klassik, 2008