Pjotr Košel (rus. Пётр Агеевич Кошель, (20 april 1946, Sluck, Beloruska SSR, SSSR) — ruski pisac, istoričar, pesnik i prevodilac, jedan od prevodilaca sa srpskogo na ruski jezik.

Pjotr Košel
Lični podaci
Datum rođenja(1946-04-20)20. april 1946.(78 god.)
Mesto rođenjaSluck, Beloruska SSR, Sovjetski Savez SSSR
DržavljanstvoSSSR Rusija
Književni rad
Periods 1963
Jezik stvaranjaruski jezik
Žanrdokumentarna literatura, prevodna književnost, pesnik

Biografija uredi

Otac Petra Košela je u ratu bio partizan, posle rata je radio na železnici u Slucke. Godine 1952 porodica je napustila sa Belorusiji na Sahalin. Živeli na reci Poronai, u zemljani, u teškim uslovima. Počeo je da se bavi objavljivanjem u školskim godinama. Sa 18 godina preselio se na kopno, živeo u Sibiru, Moldaviji, Baltiku. Radio je u fabrici automobila, bavio se reklamiranjem, radio kao nastavnik u seoskoj školi u Belorusiji[1].

Od 1973 do 1978 studirao na Književnom institutu u Moskvi. Kako se priseća kritičar Vjačeslav Ogrizko, književni kritičar Vadim Kožinov je u to vreme izjavio u «Literaturnaja Gazeta» da u Rusiji postoji šest pesnika: Aleksej Prasolov, Nikolaj Rubcov, Vladimir Sokolov, Jurij Kuznjecov Oleg Čuhoncev i Pjotr Košel[2].

Godine 1978 primljen je u Uniju pisaca SSSR. 1982—1995 bio je vodeći urednik izdavačke kuće «Sovjetski pisac», nadgledao je prevođenje poezije Ukrajini, Bjelorusiji i Severni Kavkazu. Sastavio «Moskovski dan poezije 1983».

 
David Samojlov, Pjotr Košel, Vladimir Sokolov. 1975.

Pesme su objavljivane u časopisima «Mladost», «Novi svet», «Znamia», «Prijateljstvo naroda», «Književne novine», «Književna Rusija». Autor brojnih istorijskih eseja, prevoda srpskaj, beloruskaj, dagestanskaj poezija[3].

Dečja književnost uredi

Pesme uredi

  • Lišće. Pesme. - Mn., Mastatskaja književnost, 1979 - 80 str. - 6000 primeraka.
  • Gradska zvezda. Pesme. - M.: Molodaя gvardiя, 1981. - 31 str., (Mladi glasovi) - 30.000 primeraka.
  • Reka Život. Pesme. - Mn., Mastackaя lіtaratura, 1987. - 141 s. - 5000 primeraka.
  • Takav kakav jeste. Pesme. - M.: Sov. pisac, 1987. - 141 str. - 15000 primeraka.

Dokumentarna literatura uredi

  • Istorija ruskogo terorizma. - M., Glas, 1995. - 369 s. (Istorija ruskogo života). 10000 pr.
  • Istorija detektivskogo rada u Rusiji: u 2 knjige. - Mn., Literatura, 1996. - (Enciklopedija tajni i senzacija). 20000 pr.
  • Istorija ruske potrage. - M., Mlada garda, 2005. - 394 s.
  • Nastajanje Petrovom voljom: Istorija Sankt-Peterburga iz starih vremena do sredine XVIII veka. - M., Rubeži, 2003. - 524 (Istorija gradova sveta) (Tri veka severne prestonice Rusije). - 5000 pr.
  • Prestonica Ruskogo carstva: Istorija Sankt-Peterburga u drugoj polovini XVIII veka. - M., Rubeži, 2007.- 452 (Istorija svetskih gradova) (Tri veka severne prestonice Rusije)
  • Briljantan Peterburg: Istorija Sankt-Peterburga u prvoj polovini XIX veka. - M., Rubeži, 2008. – 685 s. (Istorija gradova sveta).
  • Cela Rusija: Zbirka. - M., NOSTA, 1993 - 100.000 pr.
  • Moja Puškinijana. - M., Glas, 1999. – 459 s.

Obrazovna literatura uredi

  • Velika školska enciklopedija: 6-11 ćelija. - M., OLMA-PRESS, 1999. - 20.000 pr. T. 1: Istorija. Književnost. — 591 s. T. 2: Ruski jezik. Matematika. Stanje. Himija. Biologija. Geografija. Engleski jezik. Pravoslavni rečnik-priručnik. — 718 s.
  • Drugi svetski rat. Enciklopedija za školarce. - M., OLMA-PRESS, 2000. - 447 s. –

12000 pr.

  • Umetnost. Enciklopedijski rečnik. - M., OLMA-PRESS, 2000. - 446 s. - 15000 pr.
  • Rečnik-priručnik: ekonomija, spoljna trgovina, izložbe. − M., Društvo za zaštitu književnosti. 2012. – 342 s.

Non-fiction književnost uredi

  • Na početku života na zemlji.- M., OLMA-PRESS, 2000. - 351 str. - 3000 pr.
  • Biologija: u zemlji večnih misterija - M., OLMA-PRESS, 2000. - 302 str. - 5000 pr.
  • Biologija. Životinjski i biljni svet Rusije. - M., OLMA-PRESS, 2000. - 542 s. - 5000 pr.

Prevedena književnost uredi

  • Proletela je metla kroz naše selo: Od beloruske nar. poezija: Za došk.starost. - M.: Malыš, 1991. - 500.000 pr.
  • Tetka. Izabrano. - Mn., 1986. - 222 s.
  • Magijski bunar. Folklor, poezija, priče. Mn., 1997 - 7000 pr.
  • Čas vetra: Pesme beloruskih pesnikav 1920-1930-h: Za viši školski uzrast / Kom. i trans. iz beloruskogo Pjotr Košel. Predgovor Nil Gilevič. - Minsk, Юnactva, 1987. - 125 s. - 8000 pr.
  • V. Dunin-Marcinkevič. Izabrano: Pesme, priče i pripovetke. Dramska dela / Iz belorusk. i poljski. - Mn., 1991. 365 s.
  • Magarac na imendan: Beloruske basne. - Mn., Юnactva, 1989. — 237 s.
  • Antologiя serbskoй poэzii (Antologija srpske poezije). - M., Ripol-klassik, 2008.

Bibliografija uredi

  • Kožinov V. V. Dan poezije 1978, Sovjetski pisac, 1978[mrtva veza]
  • Baranova-Gončenko L. Romantični ogrtač i zakrpljena bluza // Književne studije. - 1983, № 3
  • Istorija kažnjavanja i terorizma. Razgovor // Književna Rusija. - 1996, 23 februar
  • Verstakov V. Poezija: Pjotr Košel // Književna Rusija. - 1997, 17. oktobar
  • Belaruskія pіsьmennіkі. Bіblіяgrafіčnы sloўnіk. T.3. Mn., 1994. S.392
  • Pisateli Moskvы. Biobibliografičeskiй spravočnik. - M., 1987. S. 232
  • Belaruskaя эncыklapedыя: u 18 t. T. 8. : Kanto-Kulі / rэdkal. : G. P. Paškoў [і іnš.]/ — Mіnsk, 1999. — S. 440.
  • Maroz U. Nesamotnы čas: Pяtru Košalю — 60 // Lіtaratura і mastactva. — 2006. — № 18. — S. 13.
  • 60 gadoў z dnя naradžэnnя Košalя Pяtra Ageevіča // Polыmя. — 2006. — № 4. — S. 220.
  • Respublika Belarusь: эnciklopediя: v 6 t. T. 4. : Kartografiя — Minogovыe / redkol. : G. P. Paškov (gl. red.) [i dr.]. — Minsk, 2007. — S. 258.
  • Kulьtura Belarusі: эncыklapedыя. T. 4.: Z-L / rэdkal.: U. Ю. Alяksandraў (gal. rэd.) [і іnš.]. — Mіnsk, 2013. — S. 546.

Reference uredi

  1. ^ Košalь Pёtr Ageevіč // Enciklopedija književnosti i umetnosti Belorusije. T. 3. S.113. — Mn., BelЭn, 1986
  2. ^ Ogrыzko V. V. Russkie pisateli. Sovremennaя эpoha. M., Literaturnaя Rossiя, 2004
  3. ^ Skolьko uhodit i terяetsя… // Literaturnaя Rossiя 2012—8-10: Antologiя serbskoй poэzii. M., Ripol-klassik, 2008

Veze uredi