Razgovor:Ustaše/Arhiva 1

Poslednji komentar: 109.92.160.194, 6 years ago u temi Automatski filter
Arhiva 1 Arhiva 2

Klerofašizam?

Značaйna tema йe i klerofašizam, vidi [1]. Izvinjavam se - pišem latinicom i ruskom ćirilicom. 193.77.133.141 01:55, 16 Feb 2005 (CET)

Ma, sasvim je u redu, nego se nisi potpisao :) Zašto ne postaviš neki tekst ovde o onome što te zanima? --Miloš Rančić 02:04, 16 Feb 2005 (CET)

ovaj clanak ne zadovoljava neutralnu tacku gledista pre svega zbog natpisa ispod slika, sam clanak sam samo preleteo tako da ne znam da li i u njemu ima nepravilnosti, trenutno nemam vremena da posvetim prepravljanju jer se ispitni rok jos nije zavrsio --Yillilan 14:43, 16. februar 2006. (CET)Odgovori

Prepravljeno "Hrvati na delu" u "Ustaše na delu". Da li je to bila jedina primedba? -- JustUser  JustTalk 16:20, 16. februar 2006. (CET)Odgovori

treba samo prekontrolisati ceo clanak da "slucajno" nema jos takvih stvari --Yillilan 16:27, 16. februar 2006. (CET)Odgovori

Koliko vidim, članak je još u nastajanju. Možda treba pomoć oko formatiranja tablice? -- JustUser  JustTalk 16:32, 16. februar 2006. (CET)Odgovori

J Vesiću po čemi ti smatraš: ”Smatra se da su ustaše smišljale veoma okrutne načine ubijanja” --Goran Anđelković 20:52, 2. mart 2006. (CET)Odgovori
  • Zasto da se pise "Ustase na delu" umesto "Hrvati na delu"? Samo sto to nekim Hrvatima ovo smeta? Ili neka se pise Hrvatske Ustase na delu ili samo Hrvati na delu jer rec Ustasa ne stoji za neku nacionalnost a trebalo bi da se oznaci Hrvatsku nacionalnost tih Fasista! Inace moze neko da misli, da su Ustase i Hrvati dva razlicita "naroda". 84.149.103.60 18:28, 13. mart 2006. (CET)Odgovori

Osnivanje 1919.?

Odakle ta glupoost? Ustaški pokret je osnovao Ante Pavelić kada je emigrirao u Italiju. --89.172.200.98 12:23, 4. januar 2007. (CET)Jack SparrowOdgovori

KORENI USTAŠTVA

Mislim da je postojala stranak Hrvatska ustanička stranka Ante Starčević i po tome su dobili naziv ustaše kao u smislu ustanika.

Takođe, PRVI POJAM USTAŠA SE VEZUJE ZA SRBE U HERCEGOVAČKOM USTANKU 1875. GOD. TADA SU SE SRBI NAZVALI USTAŠAMA JER SU PODIGLI USTANAK, a onda su taj izraz uzeli Hrvati. Možda bi trebalo samo staviti napomenu.--Stojan Mićović 13:33, 10. avgust 2007. (CEST)Odgovori

Pogledajte knjigu Ubistvo kralja Aleksandra od Volkova, tu sve piše o ustaštvu u 19. vijeku--Stojan Mićović 13:34, 10. avgust 2007. (CEST)Odgovori


Zaključavanje stranice


Bilo bi dobro da zaključamo ovu stranicu za nelogirane učesnike. --Mile 12:03, 22. oktobar 2007. (CEST)Odgovori

¡¡¡¡¡ Dakle ovako. Kao anonimni korisnik napravio sam nekoliko puta izmjenu očiglednog falsifikata koji je postavljen a poziva se na Bogoljuba Kočovića i postavio sam ispravne podatke koji su nekoliko puta brisani i prepravljani. s time dokazujete tendencioznost ovog članka kojemu nije u cilju postavljanje relevantnih podataka nego izmišljotina.

Ovdje stvari funkcionišu tako što se navede literatura, dakle ime knjige, autor, stranica na kojoj su podaci i izdanje, kako bi i ostali mogli da provjere.. Kod kontroverznih podataka, a ovi to očito jesu, obično se navode tvrdnje više autoriteta za temu. Dakle, nije toliko komplikovano... ---Slaven Kosanović- {razgovor} 15:08, 22. oktobar 2007. (CEST)Odgovori

Nekako sam skeptičan u dobronamjernost sa decimiranjem brojka pokolja, i to od učesnika iz Hrvatske. --Mile 15:17, 22. oktobar 2007. (CEST)Odgovori

A najgore je što se podatak u članku i "njegov podatak" uopšte ne razlikuju. U članku piše: područje je ostalo bez 500.000 Srba, od čega 300.000 ubijenih i 200.000 prebeglih. A on uporno unosi: 200.000 ubijenih u Hrvatskoj i 100.000 ubijenih i BiH. To je u stvari ISTI podatak... --Dzordzm 17:07, 22. oktobar 2007. (CEST)Odgovori

Obrnuto. gore ste stavili da je samo na podrucju Hrvatske bez Bosne ubijeno 300 000 ljudi i kao izvor naveli Kocovica. No Kocovic je u svojoj knjizi napisao da je u Hrvatskoj nastradalo 124 tisuce Srba i crnogoraca jer on za razliku od Zerjavica nije radio distinkciju izmedju Srba i crnogoraca. Izvor za moju tvrdnju je Kocoviceva knjiga: Zrtve drugog svetskog rata u Jugoslaviji izdano u Londonu 1985 od izdavacke kuce Veritas. Znaci pozivate se na Kocovica i stavljate falsifikat. I uporno brisete ono sto je Kocovic stvarno napisao. Sto samo govori o tendenciji vaseg napisa. Jos bih dodao Zerjavica koji u knjigiOpsesije i megalomanije oko Jasenovca i Bleirburga iznosi za bosnu 164 tisuce srba i za Hrvatsku 131 tisuca. Eto izvora i sad ocekujem vase izvore i za tvrdnje o oamerickim procjenama i gdje ste nasli Kocoviceve procjene o 300 000 ubijenih samo u Hrvatskoj.


Idi vidi šta kaže Kneset i koji broj je priznao. --Mile 18:48, 22. oktobar 2007. (CEST) To ti je vrlo argumentiran odgovor pun izvora i navodjenja knjiga te stranica u knjigama gdje je to napisano. Dakle ovaj ste clanak napisali krajnje pristrano falsificirajuci Kocoviceva istrazivanja. I niste spremni napraviti ispravku. Dakle ocekujem da ispravite falsifikat koji ste postavili.Odgovori

Admini...

...dodajte u Vidi još sekciju *[[Владимир Роловић]], амбасадор [[СФРЈ]] кога су [[1971]]. убиле усташе. Crni Bombarder!!!  (†) 02:56, 21. decembar 2007. (CET)Odgovori

Politička situacija pre 2. svetskog rata

Napisana je pristrasno. To je hrvatska tačka gledišta. Nema nikakvoga spominjanja istorije ustaštva. Nema spominjanja Londonskoga ugovora niti toga da su hrvatski političari molili Srbe da se stvori Kraljevina SHS, niti kako su nakon toga izigrali Srbe. --Rubikon (razgovor) 15:36, 6. jul 2009. (CEST)Odgovori

O istoriji ustaštva postoje čitava tri odeljka (Pre Drugog svetskog rata, Drugi svetski rat, Nakon Drugog svetskog rata), zajedno sa pripadajućim pododeljcima. Istorija ustaštva počinje osnivanjem ustaškog pokreta 1929. godine. Pre toga se može govoriti samo o „predistoriji ustaštva“, odnosno o uticajima na njihovu ideologiju, o čemu takođe postoji zaseban odeljak. Tu možeš ubaciti sve relevantne uticaje, samo navedi odgovarajuću literaturu.
Takođe, molio bih te da budeš malo određeniji prilikom proglašavanja pristrasnosti nekog teksta. Ako je moguće, navedi po stavkama zamerke, da bismo ih mogli ispraviti. Odeljak koji si proglasio pristrastnim govori o istoriji hrvatsko-srpskog sukoba u Kraljevini SHS. Šta konkretno osporavaš? --Damjan /razgovarajmo/ 16:02, 6. jul 2009. (CEST)Odgovori

Postoji predistorija ustaštva, a to je Starčević, Frank i Kvaternik. To su i same ustaše spominjale. Srpsko-hrvatski spor i stvaranje kraljevine moraš opisati počevši od Londonskog ugovora i kako su nakon njega Hrvati molili i uveravali Srbe da su za zajedničku državu, a sve sa ciljem da ih srbi zaštite od Italijana. Pošto su Srbi odabrali stranu i prihvatili hrvatska uveravanja Srbi nisu hteli granicu Šibenik-Virovitica, nego su poristali na zajedničku državu. Saveznici su udovoljili želji kralja i zaštitili Hrvate od Italijana. Italijani su otada neprijatelj SHS kraljevine. Hrvati su nakon određenja granice sa Italijom počeli zahtevati najednom federalno uređenje. Međutim tvoja priča počinje odjednom 1918, kao da se ništa pre toga nije desilo. Prijašnji tekst je bio mnogo bolji, ali ti si ga iskasapio.--Rubikon (razgovor) 16:12, 6. jul 2009. (CEST)Odgovori

Dalje si samu 1918 napisao potpuno pogrešno. Ako si prevodio odd hrvata, to je onda jasno kako si u tome uspeo. Ako ne znaš istoriju okani se ćorava posla.--Rubikon (razgovor) 16:15, 6. jul 2009. (CEST)Odgovori

Baš me zanima znaš li ključnu činjenicu šta de desilo nekoliko dana pre 1. decembra u Zabrebu. šta je tu proglašeno. Ili ne znaš ili namerno ne znaš.--Rubikon (razgovor) 16:17, 6. jul 2009. (CEST) Još tražiš po internetu?--Rubikon (razgovor) 16:26, 6. jul 2009. (CEST) Još nisi našao?--Rubikon (razgovor) 17:42, 6. jul 2009. (CEST)Odgovori

Okani se ličnih napada, to ne tolerišemo. Rasprava se može voditi jedino o sadržaju a ne o saradniku. --Dzordzm (razgovor) 21:39, 6. jul 2009. (CEST)Odgovori
Navedi u članku ono što smatraš da je izostavljeno, a bitno za nastanak ustaštva. Starčević, Frank i Kvaternik su spomenuti u poglavlju o ideologiji. Inače, ona etiteka za neutralnost ti ne stoji, ako je članak samo potrebno proširiti. Da bi ona etiketa stajala, potrebno je taksativno navesti problematične tvrdnje. I molim te, samo bez zajedljivih komentara. --Damjan /razgovarajmo/ 20:58, 6. jul 2009. (CEST)Odgovori
Kada se osporava neutralnost, ne mora biti reči o konkretnim tvrdnjama. Članak može (i najčešće i jeste taj slučaj) napisan pristrasno davanjem prevelike težine jednom u odnosu na drugo stanovište, korišćenjem sugestivnih stilskih figura i načina izražavanja, itd. - ne-neutralni članci najčešće nisu lokalni problem (ova ili ona rečenica) već globalni (ceo članak ne valja). --Dzordzm (razgovor) 21:36, 6. jul 2009. (CEST)Odgovori

Znači slažeš se da ja izmenim taj sporni deo u sledećih 3 do 4 dana?--Rubikon (razgovor) 21:24, 6. jul 2009. (CEST)Odgovori

Nemam ništa protiv, svima nam je u cilju da članak bude bolji, a ono što sam ja propustio, ti ubaci.--Damjan /razgovarajmo/ 03:16, 7. jul 2009. (CEST)Odgovori

Malo sam sredio strukturu članka. Ubacio sam novi odeljak Koreni ustaštva na početku članka, koji će govoriti o pretečama njihove ideologije. Takođe sam pododeljak Politička situacija preimenovao u Srpsko-hrvatski sukob u SHS jer je to mnogo precizniji naziv za ono o čemu je reč. Možeš otvoriti i novi pododeljak o stvaranju SHS ako je to period o kojem ćeš da pišeš. Nadam se da će ti ove sitnice pomoći pri uređivanju.--Damjan /razgovarajmo/ 11:54, 7. jul 2009. (CEST)Odgovori

Molim Bokicu...

Da ne uklanja reference iz clanka. Ako zeli da ih ukloni, neka prvo obrazlozi ovde ZASTO i sta FALI tim referencama. Prvo treba da da VALJAN razlog za uklanjanje referenci. Clanci na nasoj njiki ne mogu da se pohvale bas nekom referenciranoscu, samo jos fali da uklanjamo one koje vec imamo.--Jagoda  ispeci pa reci 19:36, 8. jul 2009. (CEST)Odgovori

Zato sto su smesne. Druge enciklopedije. Knjige koje niko od vas nije pročitao. -- Bojan  Razgovor  19:39, 8. јул 2009. (CEST)Odgovori

hehe.. Mislim da to nije dobar razlog za uklanjanje, zapravo nije NIKAKAV razlog za uklanjanje, zato sto je pre svega subjektivan, pogotovu kad svi znamo koliko si ti antireferenca tip. Sacekaj malo pa da vidimo sta ima na to da kazu oni koji su te reference uneli. Mislim da toliko mozes da sacekas. --Јагода  испеци па реци 19:41, 8. јул 2009. (CEST)Odgovori

S druge strane, sta fali da enciklopedija bude referenca? Prvi put cujem da enciklopedija nije validna referenca. --Јагода  испеци па реци 19:42, 8. јул 2009. (CEST)Odgovori

Ama covece, okani se corava posla! Ne uklanjaj reference iz clanka. Ko je jos to video???--Јагода  испеци па реци 19:43, 8. јул 2009. (CEST)Odgovori

Jagoda, molim te, nemoj da budeš u svakoj čorbi mirođija, svakoj šerpi poklopac, ako nešto ne znaš, kloni se tih tema. Ovakvim stvarima ne radimo na pouzdanosti. Vama je bitno da buide neki superksriptovani broj, ko šiša pouzdanost, proverljivost. Ovako ako neko ne zna nešto, može da raspravi na stranici za razgovor. -- Bojan  Razgovor  19:53, 8. јул 2009. (CEST)Odgovori

Bokice, aj molim te spusti loptu, nema veze ovo ni s mirodjijom, ni sa poznavanjem teme. Tebi je odjednom palo na pamet da uklanjas reference koje je neko drugi stavio, (plus su to sasvim validne reference) i sad mislis da si ti u pravu, a da sam ja eto opet neki zelenjavi Halk koji tebi to radi samo UZ inat.  Veruj mi, najmanje sto mi sad treba jeste da opet s tobom ulazim u nekakve sukobe, ali sto ne ide, brate, ne ide. Aj, smiri se, udahni i izbroj do deset i sacekaj da dodje Damjan posto verujem da je on ubacio te reference), i lepo raspravite o tome. Nije ovo clanak o sargarepi, vec o jednoj veoma osetljivoj temi i ne moze to tek tako da se pise i brise. A kad se setim samo rasprave kod Pinocheta, da si me BAS ti od svih ovde ubedjivao u vaznost referenci...--Јагода  испеци па реци 20:01, 8. јул 2009. (CEST)Odgovori

Stojim iza svega što sam rekao za Pinočea, dakle samo za sporne stvari, a ti uporedi kakve su teme ustaše i Pinoče, kakve su opšte pounate stvari nakićene izvorima i kakvi su izvori vama prihvatljivi. Meni nisu prihvatljivi kao izvori sažete enciklopedije koje traže pretplatu za neke stvari koje niko neće osporavati. O referencama neću na stranici za razgovor ovako mrske teme. Pusti me da radim na miru, ako nečim što napišem ne slažeš koristi stranu za razgovor. Ako nisi sposobna za to, jednostavno kloni se teme. -- Bojan  Razgovor  20:28, 8. jul 2009. (CEST)Odgovori

Pa vidis, sporne stvari za tebe nisu isto sto i ya mene ili ya nekog npr. Cileanca. Tebi je sporno da li je Pinoce bacao iz aviona ljude koje je mucio, ili koliko je ljudi nestalo ya vreme njegove diktature, a nekom Cileancu je to je ocigledna cinjenica koju ne treba referencirati. Shvati Bokice vec jednom da se JAKE izjave tipa da je neko nekog ubio, da je neko bio fashista, shovinista, terorista, moraju referencirati, koliko god to TEBI izgledalo ocigledno (tim pre sto npr. na hrvatskoj viki nista od toga ne pise, a nema ni referenci ya ono sto oni tamo tvrde, pa je samim tim nas clanak validniji). Pritom, ovde je to referencirano sasvim validnim referencama kao sto je Enciklopedija Britanika i ova druga enciklopedija na nemackom. Ne brisi reference, opet te upozoravam, jer apsolutno nisi u pravu. Plus sto to nije u redu prema Damjanu koji je potrosio odredjeno vreme da ih ubaci, pa najosnovniji red je da sacekas da vidis sta on ima da kaye na to, pa ako se on slozi, mozes brisati. --Jagoda  ispeci pa reci 20:42, 8. jul 2009. (CEST)Odgovori
I molila bih te da se uzdrzis komentara konto mog (ne)poznavanja teme, kao i davanja saveta da se necega klonim ili ne. To apsolutno nije tvoja stvar. Ako mozes da diskutujes bez napada ad hominem, ajde. Ako nisi u stanju, onda sam se ipak izgleda zeznula sto sam nakon svega sto se izdesavalo pre godinu dana, ipak presla preko svega i verovala u tebe davsi ti glas kad si se kandidovao ya administratora. --Jagoda  ispeci pa reci 20:46, 8. jul 2009. (CEST)Odgovori
I objasni mi, molim te, da JA moram da prvo pricam na str. za razgovor ako se ne slazem s necim sto ti napises, a TI mozes direkt da menjas, seces i brises kako ti se prohte, a da se cak nisi udostojio da najavis iymene koje ces napraviti u clanku, i to samo nakoliko dana nakon sro je Damjan yavrsio sredjivanje clanka? Vidim da se u tebi opet budi onaj stari Bokica siledzija i to mi se uopste ne dopada.--Jagoda  ispeci pa reci 20:49, 8. jul 2009. (CEST)Odgovori

Ja sam svoje rekao. I neću da ti više odgovoram, jer će se rasprava rasplamsati, a imam šta da kažem. -- Bojan  Razgovor  21:27, 8. јул 2009. (CEST)Odgovori

И ја сам рекла своје. Ти само не дирај референце, барем док се Дамјан не појави и неће бити никаквих ни муња ни пламенова. --Јагода  испеци па реци 21:45, 8. јул 2009. (CEST)Odgovori

Литература

...имате овдје [2] литературе на претек са све скенираним копијама многих оригиналних докумената. --Славен Косановић {разговор} 20:55, 8. јул 2009. (CEST)Odgovori

Бокице, не бриши референце

Лепо ти кажем, људски. Не бриши референце, то нигде нема да се толке референце обришу само зато што се теби не допадају ти мали бројеви.--Јагода  испеци па реци 21:56, 8. јул 2009. (CEST)Odgovori

Не бриши референце! Кад Дамјан дође, онда се договорите. у међувремену додај текст, али не бриши референце и референциране изјаве.--Јагода  испеци па реци 21:58, 8. јул 2009. (CEST)Odgovori

Ja tebe molim da se ti ne mešaš, ako već ovo nisi čula u školi. Ja sam čekao Damjana (a ne znam zašto bih ga uostalom čekao), nek sada on čeka mene. Ako hoćeš reference u članaku, a ove stvari su svima poznate, onda:

  • ospori da su oni naci-klerofašisti koji nisu trtljali o rasama, državnom pravu...
  • ospori da oni njih nisu instalirali Nemci.

Ovo što ti radiš je veštačko pumpanje referenci, lažno dizanje kriterijuma i ne smatram ga ozbiljnim enciklopedijskim radom, već ispunjavanjem muzičkih želja smaračima, dosadama, koji mogu ili se pokrivaju tobože nekim korisnicima koji to možda neće znati. Ili znaš ili ne znaš, ako ne znaš razgovaraš, možda na kraju sa razlogom ne znaš. -- Bojan  Razgovor  22:16, 8. jul 2009. (CEST)Odgovori

Ja sam rekla svoje. Na tvoje uvrede neću odgovarati. Vratiću svako tvoje uklanjanje referenci sve dok Damjan ne dođe. --Jagoda  ispeci pa reci 22:20, 8. jul 2009. (CEST)Odgovori

Za reference je uvijek daleko bolje i poželjno koristiti knjige kao izvore i druge ist. dokumente, a ne enciklopedije, naročito kada se radi o složenim temama. Enciklopedije su pune kultorološkog bijasa i dosta zavise od politike uredničkog tijela. --Slaven Kosanović {razgovor} 22:21, 8. jul 2009. (CEST)Odgovori
Zatim, zaustavite se (oboje) dok je vrijeme s ovim prepucavanjem. --Slaven Kosanović {razgovor} 22:21, 8. jul 2009. (CEST)Odgovori

Slavene, ja sam sasvim mirna, a nisam ni ja počela sa vandalizovanjem članka, zapravo, vraćam vandalizam. Ne može se raditi to što radi Bokica i to stoji u pravilima, ako se ne varam. Ne može se ukloniti neka referenca samo zato što mi se ne sviđa. Treba da postoji valjan razlog za uklanjanje određene reference. Takođe, ne može se jednim klikom obrisati ne jedna, nego barem deset referenci. To bre nigde nema. Slobodno me blokiraj, neću se ljutiti, jer to je jedini način da me sprečiš da radim ono što mislim da je pravo. Smatram da sam apsolutno u pravu i da dok Damjan ne dođe, ne može se brisati ni jedna referenca (može se, naravno, raditi na članku, što da ne, ubacivanjem novih podataka i popravkom onog što ima). Lepo se izloži ovde zašto se smatra da nešto nije ok, SAČEKA SE razuman period od par dana, pa ako se niko ne oglasi, onda može da se pristupi drastičnijim merama kao što je brisanje referenci. Svako brisanje istih pre toga je čist vandalizam i samovolja. --Jagoda  ispeci pa reci 22:34, 8. jul 2009. (CEST)Odgovori

Jel možete normalno raditi na ovom projektu bez stalnih koškanja? Nisam pominjao nikakvo blokiranje, nego vas molim da se zaustavite na vrijeme prije nego što se stvarno zakačite. Vikipedija nije o pravdi, pravda se traži u državnim institucijama, nego o radu na člancima. Sačekajte i druge da vidite šta imaju da kažu o cijeloj priči. Eno stavio sam i link na sajt sa dokumetnima koji bi mogao da posluži u dopunjavanju i doradi članka, ako ste zainteresovani za rad na njemu. Ako ne, pa uzmite radite nešto drugo. --Slaven Kosanović {razgovor} 22:41, 8. jul 2009. (CEST)Odgovori
Pa ja Slavene, insistiram upravo na tome što ti kažeš: sačekati da se vidi šta drugi kažu. Ne trpaj me, molim te, u isti koš sa Bokicom, jer ne spadamo tamo.--Jagoda  ispeci pa reci 22:44, 8. jul 2009. (CEST)Odgovori
Pa kako nisi u istoj liniji kada se međusobno koškate ko će više koga da naljuti? Vas dvoje se ovdje međusobno koškate, a nema argumenata ni za ostavljanje referenci niti za brisanje ni sa jedne strane. Niti je valjan argument da nešto znaju osnovci pa ih treba brisati, a bogami ni da referece treba ostaviti samo zbog toga što su reference i što su već postavljene u članku. Prebacite priču na traženje kvalitetnih referenci iz ist. dokumenata i knjiga i time ćete doprinijeti poboljšanju članka. --Slaven Kosanović {razgovor} 22:52, 8. jul 2009. (CEST)Odgovori
Malo si ti pobrko lončiče, dragi moj komšo. Moj argument nije ostaviti referencu po svaku cenu, već ostaviti je dok ne dođe onaj koji ju je stavio, raspraviti s njim i dogovoriti se o uklanjanju iste ili eventualnoj zameni. Samo to. Ništa više. Nijedna referenca nije toliko sveta da se ne može ukloniti, i svaka je podložna proveri njene validnosti. Ali uklanjanje samo zato što se nekom ne dopadaju načvrčkane te male brojkice je čist vandalizam, izvinićeš. Dakle, sačekajmo Damjana, ili nekog drugog, pa nek oni to rasprave i nek se dogovore. Dosta je bilo više siledžijstva na ovoj njiki i ubacivanja svojih ideja samo na osnovu mišića. --Jagoda  ispeci pa reci 23:01, 8. jul 2009. (CEST)--Jagoda  ispeci pa reci 23:01, 8. jul 2009. (CEST)Odgovori
Niko ovdje ne mora da se čeka, ovo je slobodan projekat. Urade se izmjene za koje se smatra da ih treba uraditi, ostavi se komentar/razlog na stranici za razgovor, pošto je korisnik ostavio radove u toku i riješen problem. Kada se korisnik koji je ostavio taj šablon na članak vrati, moći će da pročita razlog izmjene/izmjena. Ako se ne slaže, vratiće svoje izmjene i ostaviti svoj komentar/razlog onome ko je načinio izmjene. --Slaven Kosanović {razgovor} 23:11, 8. jul 2009. (CEST)Odgovori
Naravno da mora da čeka, to je osnova bontona. Pa ne pričamo mi ovde o krompirima i šargarepama, već o temi koja je vrlo osetljiva, a Bokica odozgo BRIŠE reference. A šablon za radove u toku nije stavio Damjan, već Bokica e da bi li mogao na miru da briše reference. E, pa neće moći ove noći. Sori. Il me blokiraj, il drži Bokicu podalje od članka dok Damjan ne dođe. --Jagoda  ispeci pa reci 23:26, 8. jul 2009. (CEST)Odgovori
Pusti bre bonton, ko ovdje ima vremena da sačekuje sve korisnike kada ima namjeru da načini neke izmjene. Zbog toga softver i jeste dizajniran tako da ima stranicu za razgovor i istoriju članka. Članci se slobodno mijenjaju i komentarišu, izuzev ako oko neke verzije postoji široki konsenzus grupe urednika, što se obično naznači šablonom na samom članku. Nego, Bokica se sklonio, a ti nemaš nikakvo pravo da naređuješ nekome da se drži podalje od bilo kog članka. --Slaven Kosanović {razgovor} 23:37, 8. jul 2009. (CEST)Odgovori
Imam isto onoliko prava koliko on ima prava da uklanja gomilu referenci iz članka bez prethodne konsultacije s onim koji je te reference uneo. Takođe menja referencirane rečenice u rečenice bez reference. Meni se čini da to ipak ne može. POGOTOVU kad se radi o članku sa ovako osetljivom temom, kao što su ustaše. A ti, komšo, nemoj mi samo ti pričati šta smem a šta ne smem. Ajde, molim te. Znamo se ti i ja isuviše dobro. Aj da se držimo ipak bontona i da prekinemo ovde kako bismo mogli da ostanemo uljudni jedno prema drugom.--Jagoda  ispeci pa reci 23:46, 8. jul 2009. (CEST)Odgovori

Jagoda je što se ovoga tiče u pravu. Uklanjati reference iz rečenica, a ostavljati isti tekst — pa to je protivno i politici Vikipedije i zdravom razumu. -- Loshmi (razgovor) 23:55, 8. jul 2009. (CEST)Odgovori

Još gore, Lošmi, još gore. Uklanja referencirani tekst i referencu, i menja ga drugim, nereferenciranim tekstom.--Jagoda  ispeci pa reci 00:02, 9. jul 2009. (CEST)Odgovori

Drugari, izvinite, vidim da se razvila rasprava oko ovog članka, ali ja zaista nemam snage da ulazim u još jednu... pogotovo ne poslednjih dana... i pogotovo ne zbog nekakvih ustaša... Sređivao sam malo članak da liči na nešto, ali ne osećam se dežurnim sređivačem ovog i drugih spornih članaka.--Damjan /razgovarajmo/ 02:59, 9. jul 2009. (CEST)Odgovori

Uklanjanje referenci od izvora koji su pouzdani, a ne šuć-muć pisani u zadnjih 15 godina, je potpuno pogrešno. Posebno za ovakve članke. Što je rekao Ajzenhauer kad je vidio njemački koncentracioni kamp 1945: „Slikajte sve. I dobro da se vidi. Jer ako to ne učinimo, pojaviće se neki gad za nekoliko godina, koji će tvrditi da se ovo nikada nije ni desilo.“ Ustaštvo je mnogo groznije i od najcrnjeg članka koji se o njemu ikada može napisati.--Miroslav Ćika (razgovor) 04:58, 9. jul 2009. (CEST)Odgovori

Ako smem nešto da primetim. Referenca ne znači da je to što je napisano istina, već da je to neko napisao i objavio. O pouzdanosti izvora može da sudi samo korisnik koji čita članak jer je u pitanju potpuno subjektivna kategorija. Moje lično mišljenje je da svaka referenca dobrodošla. Npr. da li bi neko osporio korišćenje Majn kampfa kao reference za objašnjenje ideologije nacizma, bez obzira šta ko mislio o Hitleru i njegovoj ideologiji ili o njegovoj objektivnosti. Bokice, prestani da brišeš reference i počni da se ponašaš kao administrator. --Kraljević Marko (razgovor) 11:34, 9. jul 2009. (CEST)Odgovori

Referenca treba da bude ozbiljan iyvor za ozbiljne stvari, ne tri reda pasusa, ne knjiga kojiu niko nije procitao, ne sazeta enciklopedija. -- Bojan  Razgovor  15:13, 9. jul 2009. (CEST)Odgovori

Reč, dve o ustašama

Pisati neutralno o ustašama na srpskoj Vikipediji nije nimalo lako. Ovo je jedna od najostrašćenijih, ako ne i najostrašćenija tematika za srpske autore. Po prirodi stvari, postoji neprestana težnja da se u ovaj članak dodaju razne kvalifikacije i osude. Kao što je već rečeno, koliko god toga lošeg napisali, ustaštvo i dalje ostaje „mnogo groznije i od najcrnjeg članka koji se o njemu ikada može napisati.“

Međutim, svrha kvalitetnog članka je da neutralno predstavi sve relevantne činjenice, kao i događaje koji su im prethodili. Po tome se enciklopedijski članak razlikuje od „sistematski pristrasnih“ pro-hrvatskih i pro-srpskih nacionalističkih izvora. Dok hrvatski izvori uglavnom navode događaje koji su prethodili (velikosrpska diktatura), dotle srpski nabrajaju samo događaje koji su usledili (ustaška zverstva). Pogledajte verziju članka pre sređivanja i videćete da se ni jednom rečju ne spominju događaji koji su neposredno prethodili osnivanju ustaškog pokreta, već samo hrvatska patološka mržnja prema Srbima. Primera radi, predstavnik Srba prečana Svetozar Pribićević u svojoj knjizi Diktatura Kralja Aleksandra iz 1936. piše da je Ante Pavelić, narodni poslanik koji je zagovarao samo autonomiju Hrvatske u okviru Jugoslavije, postao ekstremista kad je video da srpski političar Puniša Račić u Narodnoj skupštini ubija hrvatske vođe a da srpski kralj nakon toga zavodi diktaturu, onemogućujući Hrvatima legalno političko delovanje.

Molim svakog budećeg uređivača da ove, i druge slične činjenice, ima u vidu. I da pokuša da piše bez ostrašćenosti, koliko je to u ovom slučaju moguće. Prilikom određivanja šta ustaški pokret jeste, treba jasno razgraničiti da li se odnosi na period pre rata, za vreme rata ili posle rata. Kao i u slučaju četničkog pokreta u raznim periodima, i ovde postoje znatne razlike. Tako npr. u predratnom periodu UHRO su bile teroristička „nacionalno-oslobodilačka“ organizacija (kao IRA ili OVK). Međutim, svi znamo šta su postali tokom rata, pod pokroviteljstvom fašističkih sila. U uvodnoj rečenici je bitno razgraničiti na koji se period određena tvrdnja odnosi.

Lično verujem da će zajednica imati kapaciteta da izađe na kraj sa ovim člankom. Kad su Jevreji uspeli da napišu sjajan članak o Adolfu Hitleru, nadam se da ćemo i mi moći o ustašama. Još jednom ponavljam, svrha dobrog enciklopedijskog članka je da pruži uvid i poveća razumevanje određene tematike, a ne da povećava mržnju. --Damjan /razgovarajmo/ 15:26, 10. jul 2009. (CEST)Odgovori

Nacionalno-oslobodilačka? Ma giv mi a brejk. Izvini, ali tim rečnikom i Srbija jeste oslobodila Kosovo 1912. Ne može i ovako i onako: OVK i ustaše su nacionalno-oslobodilačka organizacija, a Srbija je okupirala Kosovo. --Dzordzm (razgovor) 18:19, 10. jul 2009. (CEST)Odgovori
Kralj Aleksandar je, da te podsetim, bio jugoslovenski kralj. Naravno, mogli su i Hrvati da daju kralja Jugoslavije. Samo da su ga imali, i da su oni oslobodili Srbiju koja je prethodno njih napala. Mislim, sve ovo nije važno, nego čisto radi nomenklature - jugoslovenski, a ne srpski. --Dzordzm (razgovor) 18:19, 10. jul 2009. (CEST)Odgovori
Zaboravio sam navodnike, ali njihov proklamovani cilj je bio „oslobođenje“ svog naroda (kao i mnogim drugim teroristima). Daleko od toga da ustaše smatram „nacionalno-oslobodilačkom“ organizacijom, to sam napomenuo radi uviđanja istorijskog konteksta, jer su ih mnogi tada smatrali takvima (npr. KPJ, koja ih je u početku podržavala). A kralj Aleksandar je zvanično postao jugoslovenski kralj tek nakon promene naziva Kraljevine SHS u Jugoslavija. --Damjan /razgovarajmo/ 15:48, 15. jul 2009. (CEST)Odgovori

Slazem se tesko je objektivnoneutralno posmatrati bilo kakvu ekstremisticku ideologiju i u bilo kojoj fazi ali ono sto moze da se procita sa "one strane" o istom problemu deluje kao pisanje o beloj lali medju krvavim makovima.

Drugo je pitanje: je li ustaštvo zapravo radikalni antisrpski pokret po centralnom habitusu? Moglo bi se reći da je u njem antisrpski naboj izuzetno jak-no, kao posljedak kombinacije srpskoga tlačenja i dominacije, potpomaganih od zemalja stare Antante. Ustrajavanje u protuhrvatskoj politici nekih zapadnih zemalja neizostavno rađa iritaciju i potiskivanu agresivnost: no, ne prema Srbima kao takvima, nego prema protivnicima hrvatske samostalnosti, a to je uloga koju je dobar dio hrvatskih Srba odigrao s više entuzijazma nego što se može previdjeti ili oprostiti na kraće i srednje stazepodebljan tekst.

Ovakvo nadripsihosociologizovanje je toliko iskrivljeno i falsifikovano da svaki komentar ostaje trajno van domena zdravog razuma. Ako se uopste i podje od ideje slobodnog coveka, upravljenog razumom i voljom tradicijom prosvetiteljstva, preneseno na VOlunte generale jednog naroda, ostaje tragicno neshvaceno istorijsko pitanje Ko je ikada smetao Hrvatima da se "oslobode" drzava ili narod, nazalost osim nedokazane krivice srpskog naroda.....tj patoloske zadojene ustaske srbofobije, realni protivnik nije postojao osim zrtve, preklanog srpskog naroda koji je defakto demonizovan,a ne ta Kraljevina. Ovo govorim kao potomak kozarskih Srba. O ovoj temi vise ne zalim da ikad progovorim, nedostojna je coveka jer pobudjuje najiskonskiji gnev...poistovecuje dzelata i zrtvu i trazi poravnanje i prevrednovanje kao antiistorijskog tumora koji je dosao do metastaze kakva je bila NDH. Ko trazi i ko moze dati oprost hrvatskim i bilo kojim Srbima???Tad Boga nije bilo. napisao recju i slovom nepomaknutim NENAD STEVANOVIC, za vjeki vjekov.

Eugen Kvaternik???

Wtf kakve su ovo gluposti s Eugenom Kvaternikom? Kvaternik na kojeg vodi link je umro jedno 50-60 godina prije ovdje opisanih događaja, valjda se misli na Eugena "Didu" Kvaternika? Alal vam vera enciklopedisti....

Nacional-socijalizam

Sto je izbacena ova kategorija, kada u uvodnom pasusu pise da je (izmedju ostalog) ova organizacija bila i nacisticka? I to ima i referencu. --Jagoda  ispeci pa reci 13:36, 21. jun 2010. (CEST)Odgovori

Uklonjeni/zamenjeni tekst

Ono sto je uklonjeno [3] je istorijski netacno i povrsno. Drugo, blog ne moze biti referenca u enciklopedijskom clanku.--71.191.31.183 (razgovor) 01:21, 6. jun 2011. (CEST)Odgovori

Zasto je clanak los

Prvo, besmisleno se mesa ustastvo i domobranstvo. Jezik je nestrucan i ide u ulepsavanje a zanemaruje tacnost: terorizam i teroristicki akti nisu 'oruzano delovanje' niti 'ustanak'. Pored toga, sto Vikipedija strogo iskljucuje, se uzimaju za referencu blogovi (Hrvatska u Jugoslaviji[4], clanak u Danas[5]).

Besmisleno je ubacen veliki broj ustaskih imena, a izostavljene cinjenice o ustaskom terorizmu (miniranje pruga, podmetanje bombi u Orijent ekspres, atentati na licnosti Kraljevine Jugoslavije) te akcije Lige Naroda protiv ustasa i VMRO ( sankcije protiv Madjarske, izgon ustasa iz Austrije i Italije, te osuda na smrt Ante Pavelica u Kraljevini Jugoslaviji i Francuskoj)

Ton, jezik i stil pisanja je onaj koje je vidljiv u blogu a i izbor teksta:

"Nakon toga je usledio blajburški masakr u kome je izvršena masovna egzekucija zarobljenika, a među nastradalima je najviše bilo Hrvata, pripadnika ustaša i domobrana."

"Krajem iste godine beogradski režim na HRSS primenjuje Obznanu ..."

Odakle dolazi ova "pamet"? Zatim nekoliko besmislica:

"Zbog ove deklaracije Pavelića i Perčeca Sud za zaštitu države u Beogradu osudio je 17. jula 1929. na smrt. Otada Pavelić javno nastupa protiv Kraljevine Jugoslavije i traži uspostavljanje samostalne hrvatske države. Nastupa osnivanje ustaškog logora u Bovenju, blizu Brescije u severnoj Italiji."

Pavlelic, vse-manje, nastupa javno protiv Kraljevine od 1923. Sledeca besmislica je direkno prepisana sa bloga:

"Dan po zavođenju diktature, 7. januara, dr. Ante Pavelić tajno osniva UHRO (Ustaša - hrvatska revolucionarna organizacija) u staroj kanoničkoj kuriji na Kaptolu u Zagrebu, radi borbe protiv tiranije kralja Aleksandra Karađorđevića i Jugoslavije, a za ostvarenje samostalne hrvatske države."

Ja sam ovo pokusao zameniti ozbiljnijim tekstom i akademskom referencom ovde: [6]. Ciljevi ustastva su znani pre kraljeve diktature a kraljeva dikatura ima savim drukciji istorijski znacaj od onog koji nam nude ustase.

Na kraju: - Tekst o nastanku i aktivnosti ustaskog pokreta pre rata mora se ocistiti od nevaznih detalja (stara kanonicka crkva u Zagrebu), imena ustasa i dogadjaja vezanih za ta imena sto zajedno ne kazu skoro nista, te od tona, stila i logike hrvatskih blogova i "povjesnicara". - koristiti ne novinske clanke nego svetski prihvacene akademske reference (Broszat, Tomasevic, Velikonja, Krizman, Novak) - dodati relevantne cinjenice o terorizmu ustasa pre rata i tretmanu toga terorizma u Evropi i svetu.

--71.191.31.183 (razgovor) 01:21, 6. jun 2011. (CEST)Odgovori

Jezik

Autor sto se iskljucivo kiristi U-blogovima i "pvjesnicarima" neka bar shvati kako "diljem" srpskoga jezika se ne koristi rec "diljem" ("bili raspoređeni diljem Evrope").--71.191.31.183 (razgovor) 05:09, 11. jun 2011. (CEST)Odgovori

Koreni i ideologija ustaštva

Korene i ideologiju ne treba razdvajati jer su istorijski usko vezani i isprepleteni. Otud sam za jedan paragraf za oba pojma u okviru ovog članka. Korene i ideologiju ustaštva objašnjava u mnogim detaljima prof. Viktor Novak u njegovoj knjizi "Magnum Crimen". --71.191.31.183 (razgovor) 22:50, 12. jun 2011. (

Uproštavanje strukture članka i brisanje nevažnih i nekompletnih podataka

Ono što je nužno da se uradi je već u naslovu rečeno. Nema potrebe govoriti o istoriji ustaštva kad je već celi članak o toj istoriji. Ideologija i koreni ustaštva su deo te iste istorije. Dalje se mora brisati srbsko-hrvatski sukob jer je taj sukob iz 19 veka i mora se sagledati u kontekstu ideologije ustaštva a ne nešto što bi bilo uzrok ustaštva kako nam to nude "povjesničari" i u-blogeri.--71.191.31.183 (razgovor) 00:18, 15. jun 2011. (CEST)Odgovori

Koliko ja vidim, ti si uklonio veći dio o zločinima nad Srbima [7] a ne ovo što pišeš? --BaŠ-ČeliK (razgovor) 00:21, 15. jun 2011. (CEST)Odgovori
Uklonio si veze ka člancima, uklonio si šablon o ustaškim logorima, slike, citate o ustaškim zločinima i gomilu sadržaja. --BaŠ-ČeliK (razgovor) 01:23, 15. jun 2011. (CEST)Odgovori
Pošteno. Poboljšavaj da bude jasnije i iscrpnije. ps Izraz „Velebitski ustanak“ je dio ustaške terminologija, odnosno to je naziv koji su ustaše koristile za ubistvo građana. Mislim da bi izraz „Ustaška terotirstička akcija“ bolje odgovarala. --BaŠ-ČeliK (razgovor) 01:41, 15. jun 2011. (CEST)Odgovori

Pregledati

Zamolio bih nekoga ko ima veća saznanja o ovoj temi da pregleda posljednje izmjene korisnika 71.191.31.183, pošto primjećujem da su te izmjene još ostale nepatrolirane. Provjeriti da nešto nije iskrivljeno, uklonjeno, pravopisno rogobatno i tome sl. --Željko Todorović (razgovor) 23:03, 16. jun 2011. (CEST) s. r.Odgovori

Poruka za IP-a

Kad vec dodajes znacajne delove teksta, molim te da obratis paznju na stil pisanja. Nemoj pisati u futuru, nego u perfektu. Dakle, ne "Pavelic ce se zadrzati", nego "Pavelic se zadrzao" itd. Enciklopedijski clanak nema potrebe za animacijom stila, i najbolji je perfekt kad se govori o proslim dogadjajima. Hvala ti na razumevanju. --Jagoda  ispeci pa reci 23:17, 19. jun 2011. (CEST)Odgovori

Otkada je Pavelić protiv Kraljevine

Od momenta kada je njegova stranka odbila sporazum o ujedinjenju a to je bilo puno prije 1930 i vidljivo je u članku.

Otada Pavelić javno nastupa protiv Kraljevine Jugoslavije i traži uspostavljanje samostalne hrvatske države.

Od avgusta 1930. počinje organizovanje hrvatskih radnika u Belgiji, a zatim u Južnoj i Severnoj Americi. U Argentini u 12. maja 1931. godine osniva se „Hrvatski domobran“ u sa ciljem političke i kulturno-prosvetne djelatnosti. Organizatorski posao je preuzeo Branimir Jelić i organizacija ubrzo stiče veliki broj članova. U Buenos Ajresu je izdavan nedeljnik „Hrvatski domobran“. U leto 1933. godine u Severnoj Americi izlazi list „Nezavisna hrvatska država“, glasilo organizacije Hrvatski domobran za Severu Ameriku. Hrvati u Belgiji su organizovani u okviru okviru organizacije „Hrvatskog saveza u Belgiji“.

Ovakve 'činjenice' su izvan konteksta i ne objašnjavaju baš ništa. Ko god radi na tekstu mora biti toliko sposoban da vidi šta je istorija a šta je piskaranje.

--71.178.110.201 (razgovor) 16:16, 24. jul 2011. (CEST)Odgovori

Prvo je netocno, a drugo su detalji koji se ne mogu naci u akademskim referencama. Ocito su pokupljeni sa nekih ustaskih stranica.--209.51.184.10 (razgovor) 22:08, 5. avgust 2011. (CEST)Odgovori

Revolucionarna organizacija

Kako su ustaše htele da ih vide i prihvate oni koji ih ne znaju, ne treba stavljati u uvodni paragraf. Oni nisu bili nikakva politička partija nego teroristička (nikako revolucionarna) organizacija.--71.178.110.141 (razgovor) 03:41, 18. septembar 2011. (CEST)Odgovori

Rat u Jugoslaviji

Bilo bi dobro uneti u članak i sve češću upotrebu ovog izraza (kao pogrdnog) u nazivanju hrvatske vojske (kada su vršili nove genocide). --ALukić (konverzacija) 22:04, 31. decembar 2011. (CET) s. r.Odgovori

POV

Ja sam pokšao da uklonim šablon ali vidim da postoji skript koji to onemogućava. Ne vidim zašto i kako je to moguće dodati bez ozbiljnog obrazloženja ovde a nije moguće ga ukloniti.

Moj je savet - ukloniti šablon jer ne vidim ni jedan razlog za tvrdnju o narušenoj neutralnosti.--96.241.218.72 (razgovor) 21:09, 7. jun 2014. (CEST)Odgovori

Ja ne vidim da je Grabovac sa ove slike kod Bosanske Gradiške ima ga kod Čelinca jel to greška treba ispraviti --Mandragola72 (razgovor) 01:20, 5. februar 2015. (CET) Postoji selo Grbavci--Mandragola72 (razgovor) 01:22, 5. februar 2015. (CET) a postoji i kod Velike Kladuše --Mandragola72 (razgovor) 08:52, 6. februar 2015. (CET)Odgovori

Ustaše nisu bili katolički vjerski fundamentalisti

U članku stoji da su ustaše poistovjećivale katoličanstvo s hrvatstvom, bili katolički fundamentalisti i klerofašisti. To uopće nije istina. Riječ je o sekularnoj organizaciji koja je Hrvatima smatrala i muslimane (cviet hrvatskog naroda), pravoslavne kršćane (HPC) i ateiste. Najvatreniji hrvatski nacionalisti i najviši dužnosnici NDH uopće nisu bili katolici. Fehim Spaho, reis ul-ulema jugoslavenskih muslimana od 1938. do 1942., izjašnjavao se kao Hrvat. Džafer-beg Kulenović bio je doglavnik Nezavisne Države Hrvatske. Poglavnik Ante Pavelić odrastao je u većinski islamskoj sredini, a ideolog hrvatskog nacionalizma Ante Starčević držao je da su bosanski muslimani najbolji Hrvati. Oko 30% Ustaške vojnice činili su bosanski muslimani. Potpredsjednici državne Vlade NDH bili su muslimani Osman i Džafer Kulenović. U ministarstvima (12 lisnica) muslimanima je povjereno nekoliko vodećih mjesta. Mehmed Alajbegović bio je ministar skrbi za postradale krajeve (listopad 1943.-svibanj 1944.), a potom točno godinu dana ministar vanjskih poslova. Meho Mehičić je od svibnja 1944. do istog mjeseca iduće godine bio ministar obnove opustošenih krajeva, a Hilmija Bešlagić od srpnja 1941. do travnja 1944. ministar prometa i javnih radova. U diplomatskoj službi NDH (8 poslanstava i 9 konzularnih predstavništava) bila su trojica muslimana. Hakija Hadžić bio je poslanik u Budimpešti (srpanj 1944.-svibanj 1945.), Salih Baljić konzul u Ljubljani (studeni 1942.-svibanj 1945.), a Enver Čolaković kulturni ataše u Budimpešti (1944.). U Hrvatski državni sabor NDH od 132 zastupnika 12 ih je bilo muslimana. To su Ismet-beg Begtašević iz kotara Srebrenica, Ferid-beg Cerić iz Bosanskog Novog, Hamdija Šahinpašić iz Rogatice, Muhamed Omerčić iz Tuzle, Nezir Spahić iz Orahovice, Ademaga Mešić i Bećir Džonlagić iz Tešnja, Ismet-beg i Hifzija Gavrankapetanović iz Sarajeva te Mesud Kulenović iz Banje Luke. Pozvani su i Ibrahim Krupić i Alija Šuljak koji kao djelatni državni činovnici nisu mogli biti zastupnici. NDH je imala 22 velike župe, a na dužnosti velikih župana u različitim razdobljima 1941.-1945. bilo 13 muslimana. To su Nahid Kurbegović, Muhamed Omerčić, Hamdija Šahinpašić, Nezir Spahić, Mujaga Tafro, Ibrahim i Fetah Krupić, Husejin Alić, Ragib Čapljić, Avdo Ferizbegović, Bahrija Kadić, Muhamed Kulenović i Meho Mehičić. Među 28 generala, admirala i kontraadmirala u oružanim snagama NDH trojica su bili muslimani. Riječ je o Junuzu Ajanoviću, Muhamedu Hromiću i Salku Alikadiću. Među ukupno 4 465 časnika bila su 64 muslimana kojih se može naći i na visokim pravosudnim i inim dužnostima. Asim Ugljen bio je državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i bogoslovlja (1941.) i predsjednik Vrhovnog suda u Sarajevu (rujan 1943.-studeni 1944.). Hasib Muradbegović bio je 1945. godine predsjednik Vrhovnog suda NDH. Hasan Šuljak bio je na čelu Ravnateljstva za promidžbu, a Junus Mehinagić potpredsjednik Hrvatske državne banke (1943.-1945.). Broj muslimana na dužnosti ustaških stožernika, pobočnika i logornika bio je veoma malen. U Sarajevu je bilo oko 2 500 sljedbenika ustaškog pokreta među kojima i 151 musliman. U Banjoj Luci koju se namjeravalo proglasiti glavnim gradom NDH bilo je 2 500 članova ustaškog pokreta i tek 20 muslimana. U ustaškoj skupini u izbjeglištvu muslimani su bili jedino Hasan Huskić i Mehmed Pilav. Godine 1941. dodijeljeni su visoki ustaški naslovi dvojici muslimana: Ademagi Mešiću kao doglavniku i Hakiji Hadžiću kao poglavnom pobočniku Glavnog ustaškog stana. Budući da se Banja Luka našla u prostornom središtu NDH, iznesena je ideja da ona postane prijestolnicom države. Utemeljitelju hrvatskog nacionalizma Anti Starčeviću majka je bila pravoslavna kršćanka, a sam je bio žestoki protivnik katoličkog klera. Utemeljitelj ekstremnog hrvatskog nacionalizma iz kojeg je iznjedren Ustaški pokret bio je judaist Josip Frank. Poglavnik NDH Ante Pavelić odrastao je u većinski islamskoj sredini, a supruga mu je bila judaistica. U Zagrebu je dao izgraditi džamiju s četiri minareta, te je pokrenuo osnivanje Hrvatske pravoslavne crkve. Oko 30% Ustaške vojnice činili su bosanski muslimani. Jedine tri džamije na ozemlju današnje Hrvatske su ona u Zagrebu izgrađena zahvaljujući Paveliću, ona u Gunji na samoj granici s BiH i ona u Rijeci izgrađena ove godine. Od svih generala NDH njih 28 ili 21.4% bili su judaisti. To su: Hinko Alebanda, Ladislav Aleman, Edgar Angeli, Emanuel Balley, Oton Ćuš, Julije Fritz, Josip Gramberger, Ferdinand Halla, Dragutin Helbich, Đuro Isser, Oskar Kirchbaum, Rudolf Kraus-Tudić, Rikard Kubin, Josip Metzger, Milan Miesler, Milan Praunsperger, Julio Resch, Dragutin Rumler, Julio Sach, Julio Simonović, Nikola Steinfel, Ivan Šnarbek, Ivo Šnur, Josip Šolc, Kvintijan Tartaglia, Rudolf Wanner, Mirko Zgaga i Božidar Zorn. 10 generala NDH (7.63%) bili su pravoslavni kršćani: Milan Desović, Đuro Dragičević, Fedor Dragojlov, Đuro Gruić, Jovan Iskrić, Mihajlo Lukić, Lavoslav Milić, Dušan Palčić, Zvonimir Stimaković i Milan Uzelac. Tri generala NDH bili su muslimani: Junuz Ajanović, Salko Alikadić i Muhamed Hromić. Katolika je bilo 90. Zaključno, po nekim dosadašnjim tvrdnjama, prema vjerskoj pripadnosti ustaških i domobranskih generala (ne ulazeći u raspravu o njihovu istinskom uvjerenju ili tek formalnoj pripadnosti) rimokatolicima se izjašnjavalo njih 90 (68.7 posto), judaistima 28 (21.4 posto), pravoslavnim kršćanima 10 (7.6 posto) i muslimanima 3 (2.3 posto). --89.201.184.106 (razgovor) 08:38, 10. februar 2015. (CET)Odgovori

Ustaše - prvi svetski rat

Ustaše su kao vojna formacija u Hrvatskoj (tj. Austro-Ugarskoj) postojali još u prvom svetskom ratu. U Muzeju Srema se može naći proglas uputstvo o načinu regrutovanja ustaša od septembra 1914 koji je potpisao tadašnji vojni komandant Sremske Mitrovice.

Dakle ne treba nastanak ustaštva vezati za diktaturu kralja.--109.92.160.194 (razgovor) 20:28, 14. jul 2017. (CEST)Odgovori

Automatski filter

Pokušao sam da uklonim *traži se izvor* iz uvoda. Filter to besmisleno sprečava. Uklonite filter.--109.92.160.194 (razgovor) 20:35, 14. jul 2017. (CEST)Odgovori

Vrati me na stranicu „Усташе/Архива 1”.