Разговор са Спинозом
Razgovor sa Spinozom (mkd. Разговор со Спиноза) je roman makedonskog književnika Goce Smilevskog (mkd. Гоце Смилевски) objavljena 2002. godine.[1] Prvo srpsko izdanje knjige objavila je izdavačka kuća "Arka" iz Smedereva 2004. godine u prevodu Riste Vasilevskog.[2] Godine 2008. izdavačka kuća "Arhipelag" iz Beograda objavila je novo izdanje romana u prevodu Biljane Andonovski kao prvu knjigu u ediciji 100 slovenskih romana.[3]
| Razgovor sa Spinozom | |
|---|---|
 Korice izdanja knjige Razgovor sa Spinozom na srpskom jeziku, 2008. godina | |
| Nastanak i sadržaj | |
| Orig. naslov | Razgovor so Spinoza |
| Autor | Goce Smilevski |
| Zemlja |  Republika Makedonija |
| Jezik | Makedonski |
| Žanr / vrsta dela | roman |
| Izdavanje | |
| Datum | 2002. |
| Prevod | |
| Prevodilac | Risto Vasilevski |
| Datum izdavanja | 2004. |
O autoru
urediGoce Smilevski (1975), makedonski književnik, dobitnik Nagrade evropske unije za književnost. Školovao se u Skoplju, Pragu i Budimpešti. Objavio knjige: Planeta neiskustva (2000), Razgovor sa Spinozom (2002), Sestra Sigmunda Frojda (2007), Povratak reči (2015).[4]
O knjizi
urediGoce Smilevski roman Razgovor sa Spinozom otvara ovom uputom:[5]
| „ | Niti ovoga romana istkane su od razgovora između Tebe i Spinoze. Zato svuda gde stoji prazno mesto u govoru Spinoze, izgovori svoje ime i upiši ga u prazni. | ” |
Glavni junak ovog romana Goceta Smilevsko je filozof Baruh Spinoza. Smilevski prati istoriju Spinozinog života i čitaoca upoznaje sa njegovim mišljenjem. U isto vreme otkriva sliku Evrope XVII veka, a ta slika je sačinjena od privatnog i javnog, od dužnosti i slobodne volje, od strasti i mišljenja, od nužnosti i od prekoračivanja svih zadatih granica.[6]
Roman Razgovor sa Spinozom je ispunjen žudnjom i znanjem, pokazuje jedan život koji je bogat, ali je vrlo retko kada srećan, i jedno vreme u kome se uzbuđenja smenjuju, a izazovi nailaze odasvud.[6]
Radikalni mislilac Baruh Spinoza ostavio je malo iza sebe kada su u pitanju lične činjenice. Autor u romanu prikazuje Spinozu, sav njegov unutrašnji život, u razgovor sa spoljašnjim, stvarnim činjenicama njegovog života i njegovog dana - od njegove veze sa jevrejskom zajednicom u Amsterdamu, njegove ekskomunikacije 1656. i pojave njegovog filozofskog sistema, na njegova uznemirujuća osećanja prema svojoj četrnaestogodišnjoj učiteljici latinskog Klari Mariji van den Enden i kasnije njegovom učeniku Johanesu Kazarijusu. Iz ovog razgovora nastaje upečatljiv i složen portret života jedne ideje - i čoveka koji pokušava da živi tu ideju.[1] Smilevskom nije bila namera napisati biografski roman, radije razvija vlastito viđenje unutrašnje borbe senzibilnog lika. Tekst romana je podelio u dva dela. Prvi je razgovor s mladim, smelim Spinozom koji slavi razum i živi nakon ekskomunikacije iz židovske zajednice. U drugom delu romana "razgovaramo" s ogoljenim Spinozom kojem osećaji više nisu strani i čijim životom vlada samoća. Osim podele na dva dela, Smilevski ugrađuje u tekst i ideju paučine, tako što deli pripovedanje na šest niti koje sežu u posljednje poglavlje, središte paučine. Roman počinje samrtničkom posteljom, a njome i završava.[7]
Nagrada
urediRoman godine "Utrinskog vesnika" 2002. godine.[1]
Vidi još
urediReference
uredi- ^ a b v „Razgovor so Spinoza”. goodreads.com. Pristupljeno 7. 11. 2022.
- ^ „Razgovor sa Spinozom / Goce Smilevski”. plus.cobiss.net. Pristupljeno 7. 11. 2022.
- ^ „Razgovor sa Spinozom : roman-paučina / Goce Smilevski”. plus.cobiss.net. Pristupljeno 7. 11. 2022.
- ^ „Goce Smilevski”. goodreads.com. Pristupljeno 7. 11. 2022.
- ^ Smilevski, Goce (2008). Razgovor sa Spinozom : roman-paučina. Beograd: Arhipelag. str. 7, 175—181, omotni list. ISBN 978-86-86933-34-8.
- ^ a b „Razgovor sa Spinozom”. arhipelag.rs. Pristupljeno 7. 11. 2022.
- ^ Laterza, Srđan. „Začitavanje: 'Razgovor sa Spinozom'”. booksa.hr. Pristupljeno 7. 11. 2022.
