Rastojanje

интензитет вектора помераја

Rastojanje je brojno merenje udaljenosti objekata.[1] U fizici ili svakodnevnoj upotrebi, rastojanje se može odnositi na fizičku dužinu ili procenu zasnovanu na drugim kriterijima (npr. „dve županije”). U većini slučajeva, „rastojanje između A i B” je zamenljivo sa „rastojanjem između B i A”. U matematici, funkcija rastojanja ili metrika je generalizacija koncepta fizičkog rastojanja. Metrika je funkcija koja se ponaša u skladu sa određenim skupom pravila i predstavlja način opisivanja šta to znači za elemente nekog prostora da budu „blizu” ili „daleko” jedan od drugog.[2]

Pređeni put uredi

 
Vektor pomeraja (zelena prava isprekidana linija), pređeni put (ljubičasta kriva isprekidana linija) i putanja (plava linija)

Pređeni put (engl. distance travelled; SI oznaka —  ) jest jednak intenzitetu (apsolutnoj vrednosti) vektora pomeraja:

 

odnosno:

 

gde je   vektor položaja u trenutku   i   vektor položaja u trenutku  .

Ukupni pređeni put je jednak zbiru intenziteta pojedinih vektora pomeraja:

 

Pređeni put je skalarna veličina.

Pregled i definicije uredi

Fizičke udaljenosti uredi

 
Rute aviona između Los Anđelesa i Tokija približno prate direktnu rutu velikog kruga (gore), ali koristite mlazni tok (dole) kada se ide na istok. Treba imati na umu da se najkraća ruta pojavljuje kao kriva, a ne kao prava linija, jer je ova mapa Merkatorova projekcija, koja ne skalira sve udaljenosti podjednako u poređenju sa stvarnom sfernom površinom Zemlje.
 
Udaljenost Menhetna“ na mreži

Fizička udaljenost može značiti nekoliko različitih stvari:

  • Pređeno rastojanje: dužina određene putanje pređene između dve tačke,[3] kao što je pređena udaljenost tokom navigacije lavirintom
  • Pravolinijsko (euklidsko) rastojanje: dužina najkraće moguće putanje kroz prostor, između dve tačke, koja bi se mogla preći da nema prepreka (obično formalizovana kao Euklidska udaljenost)
  • Geodetska udaljenost: Dužina najkraće putanje između dve tačke dok se ostaje na nekoj površini, kao što je rastojanje velikog kruga duž krivine Zemlje
  • Dužina određene putanje koja se vraća na početnu tačku, kao što je lopta bačena pravo nagore ili Zemlja kada završi jednu orbitu.
 
Tabla koja pokazuje udaljenosti u blizini Vizagapatnama

„Kružno rastojanje“ je razdaljina koju pređe točak, što može biti korisno pri projektovanju vozila ili mehaničkih zupčanika. Obim točka je 2π × poluprečnik, a pod pretpostavkom da je poluprečnik 1, tada je svaki obrt točka ekvivalentan rastojanju od 2π radijana. U inženjerstvu se često koristi ω = 2πƒ, gde je ƒ frekvencija.

Neuobičajene definicije udaljenosti mogu biti od pomoći za modeliranje određenih fizičkih situacija, ali se takođe koriste u teorijskoj matematici:

  • Radaljina Menhetna“ je pravolinijska razdaljina, nazvana po broju blokova (u pravcu severa, juga, istoka ili zapada) kojima taksi mora da putuje da bi stigao do svog odredišta na mreži ulica u delovima Njujorka.
  • „Razdaljina šahovske table“, formalizovana kao Čebiševljeva udaljenost, je minimalni broj poteza koji kralj mora da napravi na šahovskoj tabli, da bi putovao između dva polja.

Mere udaljenosti u kosmologiji su komplikovane širenjem univerzuma i efektima opisanim u teoriji relativnosti (kao što je kontrakcija dužine pokretnih objekata).

Teorijske udaljenosti uredi

Termin „udaljenost“ se takođe koristi analogno za merenje nefizičkih entiteta na određene načine.

U informatici postoji pojam „distance izmene” između dva niza. Na primer, engleske reči „dog” i „dot”, koje se razlikuju samo u jednom slovu, bliže su od „dog” i „cat”, koje se razlikuju za tri slova. Ova ideja se koristi u proveri pravopisa i u teoriji kodiranja, i matematički je formalizovana na nekoliko različitih načina, kao što su:

U matematici, metrički prostor je skup za koji su definisana rastojanja između svih članova skupa. Na ovaj način se može izračunati mnogo različitih tipova „udaljenosti“, kao što su obilaženje grafova, poređenje distribucija i krivih, i korišćenje neobičnih definicija „prostora“ (na primer korišćenjem mnogostrukosti ili refleksija). Pojam udaljenosti u teoriji grafova korišćen je za opisivanje društvenih mreža, na primer sa Erdešovim brojem ili Bejkonovim brojem — broj kolaborativnih odnosa udaljenih od osobe potiče od plodnog matematičara Pola Erdosa i glumca Kevina Bejkona, respektivno.

U psihologiji, ljudskoj geografiji i društvenim naukama, udaljenost se često teoretizira ne kao objektivna metrika, već kao subjektivno iskustvo.[4]

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ „Compendium of Mathematical Symbols”. Math Vault (na jeziku: engleski). 2020-03-01. Pristupljeno 2020-09-01. 
  2. ^ Deza, E.; Deza, M. (2006), Dictionary of Distances, Elsevier, ISBN 978-0-444-52087-6 
  3. ^ „What is displacement? (article)”. Khan Academy (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-07-20. 
  4. ^ „SOCIAL DISTANCES”. www.hawaii.edu. Pristupljeno 2020-07-20. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi

  • Interspace -A package for finding the distance between two vectors, numbers, strings etc.
  • SciPy -Distance computations (scipy.spatial.distance)
  • Julia Statistics Distance -A Julia package for evaluating distances (metrics) between vectors.
  • „The Directed Distance” (PDF). Information and Telecommunication Technology Center. University of Kansas. Arhivirano iz originala (PDF) 10. 11. 2016. g. Pristupljeno 18. 9. 2018.