Radža Ampat ili Četiri kralja je arhipelag koji se sastoji od preko 1500 malih ostrva, koralnih grebena i plićaka koje okružuju četiri glavna ostrva Misol, Salavati, Batanta i Vaigeo, i manje ostrvo Kofiau. Arhipelag se nalazi uz severoistočnu obalu ostrva Nova Gvineja, u pokrajini Zapadna Papua

Radža Ampat Ostrva
Mapa ostrva Radža Ampat
Geografija
ArhipelagRadža Ampat Ostrva
Površina40,000 km2
Administracija
Radža Ampat Vladavina, Zapadna Papua,
 Indonezija
Demografija
Stanovništvo49.048
Gustina st.1,23 stan./km2
Pogled panorame

u Indoneziji. Arhipelag Radža Ampat je deo koralnog trougla koji sadrži najbogatiji morski biodiverzitet na zemlji. Najveći deo arhipelaga nalazi se u južnoj hemisferi, sa nekoliko malih ostrva severozapadno od ostrva Vaigeo. Neka od ostrva predstavljaju najsevernije delove Australijskog kontinenta.

Administrativno, arhipelag je deo provincije Zapadna Papua. Većina ostrva čini regenstvo (namesništvo) Radža Ampata, koje je 2004. godine izdvojeno iz Sorong namesništva.[1] Međutim, postoje predlozi za podelu sadašnjeg regenstva na tri, sa Vaigeo i okolnim malim ostrvima koji formiraju novo Severno Radža Ampat namesništvo (Kabupaten Radža Ampat Utara), i sa Misoolom i Kofiauom i njihovim okolnim malim ostrvima, formirajući novo Južno Radža Ampat namesništvo (Kabupaten Radža Ampat Selatan), ostavljajući ostatke postojećeg namesništva da pokriva severni deo ostrva Salavati (ostatak ostrva Salavati i dalje leži unutar Sorong namesništva) i Batanta ostrvo (koji formira oblast Selat Sagavin).

Stanovništvo regenstva je u januaru 2014. godine imalo broj od 49.048 ljudi. Obuhvata više od 40.000 km² kopna i mora.

Istorija

uredi

Ime Radža Ampat (Raja znači kralj, a ampat znači četiri) dolazi od lokalne mitologije koja govori o ženi koja pronalazi sedam jaja. Četiri od sedam legla postaju kraljevi koji zauzimaju četiri najveća ostrva Radža Ampata, dok ostala tri postaju duh, žena i kamen.

Istorija pokazuje da je Radža Ampat nekada bio deo Sultanata Tidora, uticajnog kraljevstva iz Malukua. Ipak, nakon što su Holanđani napali Maluku, Radža Ampat je pripala Holandiji.

Prvo opažanje i stupanje na kopno od strane Evropljana na Ampatskim ostrvima bilo je od strane portugalskog moreplovca Jorge de Menezesa i njegove posade 1526. godine, koja je tada plovila na putu od Biaka, poluostrva ptičje glave i Vaigeoa do Halmahere (Ternate).

Engleski istraživač Vilijam Dampir je nazvao po sebi moreuz i dao mu ime Dampir. On odvaja ostrvo Batanta od ostrva Vaigeo. Na istoku postoji moreuz koji odvaja Batantu od Salavatija. Godine 1759. kapetan Vilijam Vilson, koji je plovio na istok brodom nazvanim Indijana Pit, plovio je tim vodama i nazvao prolaz "Pitov moreuz" ; to je verovatno bio kanal između Batante i Salavatija.

Populacija

uredi

Glavno zanimanje ljudi ovog područja je ribolov. Žive u malim kolonijima plemena koja se prostiru oko tog područja. Iako je tradicionalna kultura i dalje snažna, posetiocima iskazuju dobrodošlicu. Procenat muslimanskog stanovništva je ovde nešto veći nego u drugim papuanskim područjima. Ovo se objašnjava snažnim neposrednim uticajem Tidorskog sultanata kao i četim migracijama stanovništva.[2]

Geografija

uredi
 
Morski biodiverzitet Radža Ampat

Okeanski prirodni resursi oko Radža Ampata daju mu značajan potencijal kao turističkom području. Mnogi izvori stavljaju Radža Ampat kao jedan od prvih deset najpopularnijih mesta za ronjenje, a zadržava i mesto broj jedan za proučavanje podvodnog biodiverziteta.

Prema Conservation International, istraživanja na moru ukazuju na to da je raznolikost morskog života u području Radža Ampat najveća zabeležena na Zemlji.[3] Raznolikost je znatno veća od bilo koje druge oblasti uzorkovane u koralnom trouglu sastavljenom od Indonezije, Malezije, Filipina, Papue Nove Gvineje, Solomonskih ostrva i

Istočnog Timora. Koralni trougao je srce svetske biološke raznovrsnosti koralnoih grebena, čineći Radža Ampat vrlo verovatno najbogatijim ekosistemimom koralnih grebena na svetu.

Masivne koralne kolonije ovog područja zajedno sa relativno visokim temperaturama morske površine, takođe sugeriraju da su njegovi grebeni relativno otporni na pretnje kao što su izbeljivanje korala i bolesti korala, što sada ugrožava opstanak drugih koralnih ekosistema širom sveta. Ovoj bezbednosti doprinosti i to što su ostrva Radža Ampat udaljena i relativno neometana od strane ljudi.

Visoka morska raznolikost u Radža Ampatu je pod snažnim uticajem njene pozicije između Indijskog i Pacifičkog okeana, jer se larve korala i riba lakše dele između dva okeana. Koralna raznovrsnost, elastičnost i uloga Radža Ampata kao izvor rasturanja larvi čine ga globalnim prioritetom za zaštitu mora. 1508 vrsta riba, 537 vrsta korala (značajnih 96% svih skleraktinija zabeleženih iz Indonezije verovatno će se pojaviti na ovim ostrvima, kao i 75% svih vrsta koje postoje u svetu [4]),. Tu su i 699 vrsta mekušaca što sve zajedno čini raznolikost morskog života zapanjujućim.[5] Neke oblasti se mogu pohvaliti ogromnim ribljim jatima i redovnim opažanjima ajkula, kao što je vobgong.

Ostrva Radža Ampat imaju najmanje tri jezera koja sadrže bezopasne meduze, sve u području Misola.[6]

Iako pristup ostrvima nije tako težak, potrebno je neko vreme. Potrebno je šest sati leta od Džakarte, glavnog grada Indonezije do Soroga. Onda je potrebno uzeti brod da bi stigli do ostrva.

Ekologija

uredi

Radža Ampat se smatra globalnim centrom biodiverziteta tropskog mora i naziva se krunski dragulj morskog pejzaža ptičje glave, koji uključuje zalive Senderavasi i Triton. Regija sadrži više od 600 vrsta tvrdih korala, što iznosi oko 75% poznatih vrsta na globalnom nivou, i više od 1.700 vrsta grebenskih riba. U poređenju sa ekosistemima sličnih veličina u drugim delovima sveta, biološka raznolikost Radža Ampata je najbogatija u svetu.[7] Ovde se javljaju ugroženi i retki morski sisari kao što su Dugongovi, kitovi (kao što su plavi i patuljasti plavi, bridovi, manje poznate omure,[8][9][10] ulješure), delfini i orke.[11][12][13] Kišna šuma koja pokriva tropska ostrva u Radža Ampatu prirodno je stanište mnogih vrsta ptica, sisara, gmizavaca i insekata. Dve vrste rajskih ptica, tj. Crvena rajska ptica (Paradisaea rubra) i Vilsonova rajska ptica (Diphyllodes respublica), endemične su za ostrva Vaigeo, Gam i Batanta.[14]

Mesta koja treba da vidite u Radža Ampat

uredi

Pianemo je jedno od najfotografisanijih mesta u Radža Ampatu, tako da je gotovo postao simbol područja. Međutim, koliko god da je popularan, retko ima mnogo turista u jednom trenutku.

Poznat kao turističko selo Arborek, ovo je najpoznatije selo u Radža Ampatu. Većina žena sada živi od ručnog rada, a postoje i seljani od mladih do starih koji izvode tradicionalne plesove. Selo nije jako veliko i ima samo oko 40 porodica koje žive tamo, ali to je zaista ugodan način da se malo upozna sa ljudima i kulturom.

Batanta je jedno od najvećih ostrva Radža Ampata, što ga čini savršenim mestom za istraživanje. Ostrvo je udaljeno samo 30 minuta brodom od eko odmarališta Papua, odakle polaze ture do Batante, da bi se dalje zaputili do vodopada.

Pasir Timbul je deo peska koji izlazi iz okeana samo za oseke. Voda je kristalno čista, a pesak je tako puderasto beo da nećete verovati svojim očima. Možete uživati u igri i opuštanju na plaži, fotografisanju i gledanju podvodnog života . Pasir Timbul se nalazi nedaleko od ostrva Mansuar oko 30 minuta brodom od sela Arborek.

Hornbilsi su jedna od najneverovatnijih vrsta ptica u Radža Ampatu i gledanje u njihovom okruženju je zaista poseban prizor. Hornbilsi se skupljaju na malom ostrvu pored obale ostrva Batanta gde su mangrove debele i zdrave. Hornbilsi dolaze ovde u večernjim satima, oko zalaska sunca. Možete ih gledati kako lete, gotovo uvek u parovima. Papua Paradise izvodi večernje ture samo da biste videli ovu čarobnu prirodu.[15]

Nacionalni marinski park Radža Ampat

uredi

Radža Ampat, sa jednim od najbogatijih morskih biodiverziteta na planeti, ima svoj nacionalni park. Park je zaštićena zona u kojoj stotine vrsta koje nastanjuju njegove vode ostaju nepromenjene. Nacionalni morski park Radža Ampat predstavlja jednu od glavnih turističkih atrakcija; stotine ronilaca dolaze na arhipelag da otkriju vodeni raj jedinstven u celom svetu. Povremeni posetioci i turisti takođe mogu uroniti u morski svet kroz ronjenje za početnike, dopuštajući i njima da uživaju u okeanskim bogatstvima Radža Ampata.[16]

Dokumentarni film

uredi

Dokumentarni film Edies Paradies 3 (by Otto C. Honegger) je emitovan na najvećoj švajcarskoj televiziji, Schweizer Fernsehen. Film govori o prirodnoj podvodnoj lepoti Radže Ampata koja se može uporediti sa jednom naseljenom švajcarskom oblasti od oko 50.000 stanovnika i smatra se "Amazonom" zbog podvodnog sveta smeštenog u srcu svetskog koralnog trougla.[17]

Klima

uredi
 
Vreme u Radža Ampat

Klima Radža Ampata je umerena, s temperaturama od 20 °C do 33 °C i temperaturom vode između 25 °C i 28 °C, tako da posetitelji mogu uživati u ronjenju, kao i na izletima i drugim aktivnostima na otvorenom. Zbog blizine Ekvatora promene vremena su tipično tropske, sa umerenim temperaturama i monsunskim sezonama. Najbolje doba godine za posetu arhipelagu je od oktobra do aprila, mada su meseci sa najboljom temperaturom i najmanje kiše od oktobra do decembra. S obzirom na tropsku klimu Radža Ampata, kiša bi mogla da padne kratko, ali intenzivno u bilo koje vreme, s tim što kišna sezona traje od juna do septembra, čineći ono što je poznato kao istočni monsun.[18]

Incident na brodu

uredi

U martu 2017. 90-metarski brod Caledonian Sky u vlasništvu britanskog turoperatora Nobla Kaledonia uhvaćen je u plimi i nasukan u grebenu. Tim za evaluaciju procenjuje da je uništeno 1.600 kvadratnih metara grebena, što će najverovatnije rezultirati zahtevom za naknadu od 1,28 miliona - 1,92 miliona dolara. Tim ekoloških stručnjaka i akademika procenio je mnogo veću štetu, a potencijalni gubici za Indoneziju procenjuju se na 18,6 miliona dolara i vreme oporavka za greben decenijama.[19][20][21]

Kuhinja

uredi

Kuhinja Radža Ampat je, bez sumnje, tradicionalna. Ne očekujte da ćete pronaći veliki lanac restorana ili bilo koji restoran koji poslužuje zapadnu hranu. Umesto toga, ukus i svežina domaće ribe i namirnica oduševljavaju putnike s prekrasnom novom kuhinjom.

U osnovi, opšti meni izgleda ovako:

Doručak: Slatki krompir, bokvica ili banane koje mogu uključivati i lokalnu krofnu.

Ručak: Riba ili pileći paprikaš sa bazom od pirinča

Večera: Obično isto kao i ručak, ali sa piletinom i ribom sveže kuvanom, lokalnim povrćem i pirinčem.

Desert: Ovo može biti voće koje je trenutno u sezoni ili mogu napraviti neke slatke knedle.

Vegetarijanci mogu uživati u lokalnim tempeh i tofu kao i drugim izborima proteina. Važno je da vaš domaćin bude upoznat sa svim zahtevima za specijalnu ishranu ili ako želite da imate više od lokalne kuhinje. Takođe je savršeno u redu da jedete po vašoj želji.

Pošto se voće na ovom ostrvu ne uzgaja lokalno, teško je naći sveže voćne sokove. Alkohol se takođe obično ne prodaje i nećete ga ni naći na ovim ostrvima. Flaširana i konzervirana pića - gazirana, lako se mogu kupiti u lokalnim prodavnicama. Međutim, oni će verovatno biti topli, jer snabdevanje električnom energijom nije konstantno i frižideri jedva rade.[22]

Valuta

uredi

Indonezijska rupija je novac Radža Ampata i, iako se njen kurs razlikuje, trenutno iznosi 13.000 Rp po američkom dolaru. Preporučljivo je da nosite veliku količinu kovanica, jer ćete naći samo bankomate i banke u Sorongu (glavni grad koji se povezuje sa Radža Ampat).

Dobra je ideja koristiti bankomate na indonezijskim aerodromima kao što su Bali ili Java, jer većina preduzeća ovde ne prihvata kreditne kartice. Najbolje je razmeniti novac pre dolaska u Indoneziju. Kao alternativu, možete zameniti dolare u Sorongu, iako su pravila razmene novca vrlo stroga: oni prihvataju samo oštre novčanice, nedavno kovane i u dobrom stanju.[18]

Reference

uredi
  1. ^ Post, The Jakarta. „Raja Ampat, Hasanuddin University sign MoU”. The Jakarta Post (na jeziku: engleski). Pristupljeno 15. 5. 2019. 
  2. ^ „The Other Side of Raja Ampat”. Tempo (na jeziku: engleski). 30. 6. 2014. Pristupljeno 15. 5. 2019. 
  3. ^ „National Geographic Magazine”. Magazine. Pristupljeno 15. 5. 2019. 
  4. ^ Jakarta, Tom Allard (1. 7. 2011). „Sea of trouble”. The Age (na jeziku: engleski). Pristupljeno 15. 5. 2019. 
  5. ^ „Wayback Machine” (PDF). web.archive.org. 25. 10. 2010. Arhivirano iz originala 25. 10. 2010. g. Pristupljeno 15. 5. 2019. 
  6. ^ „Kakaban | Tujuh Danau Ubur-Ubur Unik di Indonesia”. kakaban.co.id. Arhivirano iz originala 23. 10. 2017. g. Pristupljeno 15. 5. 2019. 
  7. ^ Silcock, Don (13. 8. 2013). „Indonesia's Raja Ampat”. X-Ray Mag (na jeziku: engleski). Pristupljeno 15. 5. 2019. 
  8. ^ Golding, kay (26. 4. 2017). „Ambon - Banda Islands - Raja Ampat -” (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 02. 04. 2019. g. Pristupljeno 15. 5. 2019. 
  9. ^ Golding, kay (10. 1. 2017). „Omura's Whale -” (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 02. 04. 2019. g. Pristupljeno 15. 5. 2019. 
  10. ^ „Omura's Whale by Alex Lindbloom”. Bird's Head Seascape (na jeziku: engleski). 6. 2. 2017. Pristupljeno 15. 5. 2019. 
  11. ^ „Marine Mammal Species Biodiversity in Raja Ampat (2011—15) by Benjamin Kahn”. Bird's Head Seascape (na jeziku: engleski). 29. 2. 2016. Pristupljeno 15. 5. 2019. 
  12. ^ „HOME TO THE RICHEST REEFS ON EARTH, RAJA AMPAT IS ALSO A MECCA FOR WHALES”. The Coral Triangle. Pristupljeno 15. 5. 2019. 
  13. ^ „Marine Mammals in Raja Ampat – OceanSounds e.V.” (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 02. 04. 2019. g. Pristupljeno 15. 5. 2019. 
  14. ^ „Birds of Paradise”. ecotoursindonesia.com. Pristupljeno 15. 5. 2019. 
  15. ^ „5 Places You Need to See in Raja Ampat | | Papua Paradise” (na jeziku: engleski). Pristupljeno 15. 5. 2019. 
  16. ^ „Raja Ampat Marine Park entry permit. Why it's necessary & where to get it.”. Stay Raja Ampat (na jeziku: engleski). 13. 4. 2014. Pristupljeno 15. 5. 2019. 
  17. ^ „Pesona Raja Ampat Difilmkan di Swiss - Media Travelista”. web.archive.org. 2. 2. 2012. Arhivirano iz originala 02. 02. 2012. g. Pristupljeno 15. 5. 2019. 
  18. ^ a b biodiversity (20. 10. 2016). „Raja Ampat: All about it - Resort Raja Ampat Biodiversity Resort”. Raja Ampat Biodiversity Eco Resort (na jeziku: engleski). Pristupljeno 15. 5. 2019. 
  19. ^ Post, The Jakarta. „Saving Raja Ampat waters with tourism”. The Jakarta Post (na jeziku: engleski). Pristupljeno 15. 5. 2019. 
  20. ^ Post, The Jakarta. „Cruise ship smashes into coral in Raja Ampat”. The Jakarta Post (na jeziku: engleski). Pristupljeno 15. 5. 2019. 
  21. ^ Gokkon, Basten (10. 3. 2017). „British-owned cruise ship wrecks one of Indonesia’s best coral reefs”. The Guardian (na jeziku: engleski). ISSN 0261-3077. Pristupljeno 15. 5. 2019. 
  22. ^ „Food You Should Try When Visiting Raja Ampat | | Papua Paradise” (na jeziku: engleski). Pristupljeno 15. 5. 2019. 

Spoljašnje veze

uredi