Ribarska klisura je klisura u oblasti Homolja, istočna Srbija. Nastala je delovanjem reke Mlave u dužini od 9,5 km, na kojoj su se formirala tri velika uklještena meandra.

Ribarska klisura
LokacijaSrbija
Dužina9,5 km km
Geografija
Planinska oblastHomolje
VodotokMlava

Ribarska klisura koja počinje od naselja Izvarica, a završava se na ivici Krepoljinsko-krupajske kotline. U jednom od erozivnih proširenja meandra smeštena je Donja Mala, niži deo naselja Ribare. Reka Mlava je usekla klisuru u jurskim krečnjačkim stenama. Na početku klisure, kod Izvarice, Mlava je izgradila ivučnu epigeniju. Kod ribarske crkve Šupljaje, sa ovom klisurom spaja se epigenetska klisura Osaničke reke. Ribarska klisura je kompozitnog karaktera, sastavljena je od niza manjih proširenja između kojih su kanjonska suženja.

Na jednom odseku u Ribarskoj klisuri nalazi se Vrelo Lopušnja sa pećinskim otvorom, nizvodnije se nalaze još nekoliko manjih i neistraženih pećina. U Rimskog doba kroz klisuru je prolazio Carigradski drum. Na jednom vertikalnom odseku zvanom Grac (350 m n.v.), nalaze se očuvani ostaci kula stražara i temelji crkvice. Na ovom lokalitetu pronađeni su arheološki ostaci iz rimskog perioda [1].

Ribarska klisura je poznata po živopisnoj i netaknutoj prirodi. Leti je posećuju mnogobrojni sportski ribolovci.

Reference uredi

  1. ^ „Ribarska klisura”. muzejzagubica.org (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2021-10-21. 

Spoljašnje veze uredi